Početkom idućeg tjedna završit će javna rasprava o prijedlogu Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti za razdoblje od 2022. do 2024., u kojemu se među horizontalnim mjerama, u dijelu koji se odnosi na potrošnju energije u poslovnom sektoru, provukla i jedna neugodna novost za gospodarstvo – predviđaju se nova porezna ili parafiskalna davanja.

Ministarstvo gospodarstva, naime, nije zadovoljno rezultatima koje se dosad postiže u gospodarenju energijom, a zbog ambicioznih ciljeva u predstojećem razdoblju nastojat će snažnije potaknuti poduzeća da tomu posvete više ‘pozornosti’.

Pa se stoga kao rješenje za snažnije gospodarenje energijom u poslovnom sektoru navodi korištenje mjera poreznog sustava, točnije mogućnost poticaja ili pak povećanja poreznih davanja u slučaju neuvođenja certificiranih sustava gospodarenja energijom.

O kojim točno i kolikim novim davanjima za poduzetnike se radi, u samom prijedlogu nacionalnog plana se ne precizira. Štoviše, ostavlja se otvoren prostor kojim će se tijekom ove godine baviti u ministarstvima gospodarstva i financija, gdje će provoditi analizu i to ne samo za porezna davanja, nego i analizu dodatnih parafiskalnih nameta, odnosno trošarina i naknada, sve s ciljem poticanja tvrtki na brigu o potrošnji energije.

Osim što je sam namet nedefiniran, ni njegov obuhvat među industrijalcima nije preciznije naznačen, odnosno hoće li njime biti opterećeni samo veliki ili će uključiti i ostale poduzetnike.

Jedino što je izvjesno je da će sama primjena novog poreznog ili drugog opterećenja s primjenom krenuti tek s početkom 2025. Do tada će se u hodu utvrditi i što bi u praksi dalo najbolji efekt i u 2024. bi se pripremilo i usvojilo potrebne zakonske podloge.

Ministarstvo gospodarstva, unatoč tomu što je proteklo razdoblje bilo obilježeno provedbom mjera energetske učinkovitosti koje su financirane iz nacionalnih i iz EU izvora, ipak nije zadovoljno postignutim, kao uostalom i EK, te do 2030. ima još i ambicioznije ciljeve u gospodarenju energijom.

Međutim, ni u gospodarskim redovima nisu zadovoljni ovakvim pristupom, da se razmatra nove namete, jer opterećenja nikad nisu dobrodošla, a pogotovo ne u trenucima opće neizvjesnosti, energetske i ekonomske krize u koju se gazi, usred velikog povećanja cijene energenata.

Istina, u javnoj raspravi, čije je trajanje predviđeno u nešto kraćem vremenu, tek dva tjedna, još nije bilo službenih komentara i nitko se nije pojedinačno uključio.

“Količina informacija o projektima i milijardama koje su na raspolaganju za energetsku i zelenu tranziciju ionako stvara zbrku, ali nova ‘uzimanja’ dodatan su problem jer je kapacitet za uzimanje realnom sektoru ograničen, a nakon pandemije i sada ukrajinsko-ruskog rata, on je i iscrpljen”, kaže Damir Zorić, glavni direktor HUP-a.

On ističe kako je pozitivna orijentiranost prema OIE i kvalitetnijem upravljanju energijom, no za mnoge poduzetnike već sada nepodnošljiv teret koji moraju izdržavati za primjerice CO2 otisak, a u uvjetima u kojima se odvija poslovni život teško je pratiti taj tempo i to, smatra, valja uzeti u obzir kada se promišlja o novim mjerama i opterećenjima.

Novi Naciolani plan uza energetsku učinkovitost mogao bi biti zadnji strateški dokument ministra Tomislava Čorića/S. Šimunović/PIXSELL

Uz horizontalnu mjeru za uvođenje certificiranih sustava gospodarenja energijom, kako bi njezina potrošnja bila učinkovitija, za proizvodni sektor za naredno razdoblje predviđena je i tzv. alternativna mjera, bespovratne potpore za povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE.

Ministarstvo polazi da je u proteklom razdoblju bio velik interes i odaziv za sredstva iz ESI fondova iz kojih je osigurano 630 milijuna kuna za 117 projekata u proizvodnim industrijama, te da ostaje velik prostor za nastavak financiranja takvih ulaganja.

U narednom razdoblju iz NPOO-a će za nastavak potpora ovim ulaganjima u velikim, srednjim i malim industrijskim tvrtkama biti osigurano 459 milijuna kuna.

Na projektima vezanima uz praćenje OIE i energetske učinkovitosti HGK je aktivan još od 2008., te ima i Grupaciju za energetsku učinkovitost za edukaciju koju pruža obveznicima u sustavu obveza ušteda energije, a na upit o novim mjerama, odgovor nam je dala direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac.

Ona podsjeća da je od 2019. u Hrvatskoj na snazi sustav obveza energetske učinkovitosti, te među ostalim velika poduzeća imaju zakonsku obvezu redovito provoditi energetske preglede, odnosno u svoje poslovanje uvesti standarde kvalitete ISO 50001.

“U reviziji Direktive o energetskoj učinkovitosti iz 2021. EK je predložila da se obveza uvede i malim i srednjim poduzećima, a usuglašavanje država članica oko finalnog teksta još traje, te zaključujemo kako je najavljena mjera u prijedlogu Akcijskog plana upravo na tom tragu.

Naše članice smatraju da trebaju imati mogućnost odabira između energetskih pregleda i uvođenja sustava upravljanja energijom, a sve kako se ne bi stvorilo dodatno administrativno opterećenje”, ističe, dodajući da će novim obveznicima svakako trebati pružiti financijsku i tehničku potporu.

“Premda su svjesna potrebe, poduzeća su se do sada ipak teže odlučila za samofinanciranje mjera energetske učinkovitosti. Najavljenim izmjenama možemo očekivati da će se znatno povećati bilo putem sufinanciranja u vidu bespovratnih potpora ili poreznih rasterećenja”, smatra Marija Šćulac Domac.

Podsjeća da Hrvatska, kao i EU, nije ostvarila ciljeve energetske učinkovitosti za 2020., a usprkos tome, europske ambicije u energetskoj učinkovitosti još su veće. EK je predložila da se godišnji cilj obvezne uštede energije od 2024.- 2030. podigne na 1,5%, s trenutnih 0,8%.

Zacrtanu dvostruko veću obvezu uštede energije teško će se ostvariti bez značajnijih financijskih i poreznih potpora, a HGK-ova direktorica ukazuje kako je Planom definirano da se na ovaj način namjerava ostvariti 70% cilja nacionalnih kumulativnih ušteda od 2021. do 2030.

“Ovaj zaostatak se bez intervencija države i jasnog sustava potpora teško može nadomjestiti te zahtjevi naših članica svakako idu u ovom smjeru”, dodaje. HGK je započela s pripremom koncepta trgovanja utvrđenim uštedama energije kroz platformu, što bi pridonijelo tom cilju.

No, Šćulac Domac podsjeća i da su pozivi za sufinanciranje projekata energetske učinkovitosti u industriji među najtraženijim, te ukazuje Ministarstvu na potrebu osiguravanja dostatne alokacije u novom višegodišnjem financijskom okviru, budući da rezultati iz prethodnoga govore da prošla nije bila dovoljna.