Istekom roka upisa trezorskih zapisa (TZ) namijenjenog stanovništvu te je kratkoročne dužničke papire države upisalo oko 35 tisuća građana. Tijekom tjedan dana upisa (do jučer u 11 sati) iskazali su apetit za ukupno 730 milijuna eura ‘trezoraca’.

Time je već prije današnjeg drugoga kruga upisa, rezerviranog za velike tj. institucionalne ulagatelje, za trećinu premašen iznos od 550 milijuna eura koji je kao ciljani za ponuđene dvije tranše TZ-a (na rok od 3 i 12 mjeseci) deklariralo Ministarstvo financija.

Nakon što svoje ponude danas podastru i kvalificirani investitori, u Katančićevoj će odlučiti o konačnom iznosu i alokaciji.

Prilikom debitantskog iskoraka prema nuđenju (i) kratkoročnog državnog duga građanima Ministarstvo je na kraju prihvatilo sve ponude “malih” ulagatelja, dok je kod tzv. kvalificiranih (za koje prinos nije unaprijed fiksno definiran) prihvaćen samo manji dio najpovoljnijih. Hoće li se na sličan način odlučiti i ovaj put, znat će se za dan-dva. Zaključenje izdanja, naime, predviđeno je za 29. veljače.

Prosječno 20 tisuća eura
Za početak, u ponedjeljak još nije bilo poznato ni je li upisom iskazana potražnja stanovništva u cijelosti potvrđena i pravovremeno izvršenim uplatama (zaključno s jučerašnjim danom), u ponedjeljak još nije bilo poznato, ali interes tzv. malih ulagatelja i u najnovijoj, trećoj rundi ponude ulaganja u državni dug može se ocijeniti solidnim.

Računajući i prva dva “narodna” izdanja – najprije dvogodišnjih obveznica prije nepunih godinu dana, a potom jednogodišnjeg ‘trezorca’ u studenome, kamatne stope koje je država ponudila građanima (3,65 i 3,75 posto) u proteklih godinu dana potaknule su građane na skretanje ukupno oko 3 milijarde eura s bankovnih računa u državne vrijednosne papire.

Prema privremenim podacima o broju ulagatelja i vrijednosti upisanih ‘trezoraca’ koje je jučer iznijela Gordana Soldo, savjetnica Uprave Fine, prosječan iznos po sudioniku na kraju je ispao oko 20 tisuća eura, tj. nešto manje nego prilikom izdanja zapisa u studenom (s prosjekom od oko 27 tisuća eura), ali i znatno manje nego prvog dana upisa.

Prinosi će padati
Podsjetimo, broj građana i iznos koji je upisan u prvih desetak sati upisa prošlog ponedjeljka implicirao je prosječan ulog od oko 78 tisuća eura. To se možda dijelom može objasniti i činjenicom da je ovaj put osim u 170 poslovnica Fine kupnja bila omogućena i putem digitalne platforme e-Riznica koju su u većem broju više požurili testirati oni (nešto mlađi) koji su u nove trezorce namjeravali uložiti i veće iznose.

Za manji prosječan ulog nego prilikom narodnih obveznica i prvog narodnog trezorca, k tome, mogući razlog moglo bi biti i to što su iz Ministarstva financija najavili da već za koji tjedan slijedi i nova “retail” obveznica. Dio građana vjerojatno planira sudjelovati i u toj operaciji financiranja države, na nešto dulji rok nego što su to trezorski zapisi.

Premda su tržišni prinosi na dulju ročnost nešto niži nego na dospijeća unutar godinu dana, u preferencijama ročnosti se, osim raspoloživosti štednje za ulaganja na dulje vrijeme (primjerice, na dvije, tri godine), kalkulira i s mogućnošću da za godinu dana neće biti moguće računati na prinose pri ulaganju kakvi su danas.