Domaće tvrtke izvezle su do kraja rujna robe u vrijednosti 132,7 milijardi kuna, čak 35% više nego u istom lanjskom razdoblju.

No, uzlet vrijednosti izvoza nije posve posljedica naglog skoka produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva već najvećim dijelom “napuhivanja” zbog snažne inflacije, premda se dio pozitivnog efekta može objasniti oporavkom Europe od pandemije.

Brojke državnih statističara bilježe i rast uvoza za 51,1%, na više od 233 milijardi kuna. U tim okolnostima manjak u robnoj razmjeni dosegnuo je 100,4 milijarde kuna, a pokrivenost uvoza izvozom 56,9 posto.

“Tijekom rujna zadržan je snažan rast, kako na izvoznoj, tako i na uvoznoj strani. Izvozu još pogoduje dinamika rasta izvoznih tržišta, dok snažnom nominalnom rastu pogoduju i jaki inflatorni pritisci.

Doprinos inflacije posebno je primjetan u trgovini energentima (naftom i plinom) zbog energetske krize i skoka cijena/D. Puklavec/PIXSELL

Na strani uvoza, povrh inflacije, snažna dinamika rasta i domaća potražnja utječu na vrijednost uvoza i širenje deficita robne razmjene”, ističe glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač.

‘The’ energent
Izvozne brojke rezultat su i pozitivne dinamike europskog gospodarstva koje ove godine bilježi solidan rast, no i efekta inflacije koja “bilda” nominalnu vrijednost trgovine. Doprinos inflacije posebno je primjetan u trgovini energentima (naftom i plinom) zbog energetske krize i skoka cijena.

Poznavatelji kažu da bi za pravu sliku robnog izvoza trebalo u detalje raščlaniti uvoz i izvoz plina iz Hrvatske. Afera Ina, koja se na dnevnoj bazi raspliće odnedavno i kroz sjednice saborskog Antikorupcijskog vijeća, svjetlo je bacila na popriličnu živost i dovitljivost lokalnih trgovaca u izvozu (jeftinog) plina i preprodaju po desetak puta većim cijenama inozemnim kupcima.

U isto vrijeme, tijekom ljeta započeto je punjenje plinskog skladišta Okoli koje je uz domaću proizvodnju zahtijevalo i uvoz tog energenta. Osim plina i električne energije, treći kvartal u robnoj razmjeni sezonski je obilježen snažnim izvozom poljoprivrednih proizvoda, posebice prema prerađivačima na sjeveru susjedne Italije.

Izvan EU 42 milijarde kuna
Tržišta Europske unije tradicionalno su najveći kupac proizvoda lokalnih tvrtki, u njih se plasira 70 posto izvoza. U članice Unije u devet mjeseci izvezeno je 91,2 milijarde kuna robe, 35,5 posto više na godišnjoj razini.

Istovremeno, vrijednost uvezene robe iz EU povećana je 37,1 posto, na 162,5 milijardi kuna, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). Statistika pokazuje vrijednosni skok trgovine i izvan EU. Izvoz u zemlje nečlanice porastao je 30,8 posto, na 41,5 milijardi kuna simultano popraćenog iznimnim skokom robnog uvoza iz tih zemalja za čak 97,3 posto, na 70,6 milijardi kuna.

Denominiran u eurima, koja za nešto više od mjesec i pol postaje domaće sredstvo plaćanja, hrvatski robni izvoz u prvih devet mjeseci 2022. dosegnuo je 17,6 milijardi eura, što je na godišnjoj razini povećanje od 34 posto.

Uvoz je porastao 51 posto, na 30,9 milijardi eura uz 13,3 milijarde eura vanjskotrgovinskog deficita. Gleda li se samo rujan, izvoz je u tom mjesecu na godišnjoj razini bio veći za 52,2 posto, a uvoz 49,2 posto.

Prognoze vanjskotrgovinskih kretanja za iduću godinu obilježene su negativnim rizicima s obzirom na očekivano usporavanje gospodarstva Starog kontinenta, potencijalno i njegovog ulaska u recesiju.

Ne zaroni li Europa duboko u ‘minus’ u slučaju eskalacije ratnih zbivanja u Ukrajini koja bi donijela nove šokove na tržištu energenata i prelijevanje u ostale sektore, domaćim bi izvoznim brojkama vjetra u leđa moglo donijeti uvođenje eura i ulazak u schengensko područje koji će dodatno olakšati trgovinske veze s eurozonom.