Iako se čini sve riješenim nakon odluke Vlade da podupre deblokadu i početak proizvodnje u 3. maju, pa se spominju već i pregovori s potencijalnim novim vlasnicima škvera, svi uključeni u ovaj postupak u Vladi suzdržani su oko daljnjeg tijeka događanja.

Ukazuju na činjenicu da je i sama Vlada u svojoj odluci o 150 milijuna kuna jamstva ostavila prostor za razmatranje situacije u slučaju da se ne ispune njezina postavljena četiri uvjeta za davanje jamstva, prije svega se to odnosi na uvjet da vjerovnici prihvate prijedlog uprave da im se podmiri odmah 15 posto potraživanja, a ostatak zamrzne do 1. rujna 2021.

Santiago dotegliti iz Pule
Ta dilema ostaje otvorena još tjedan dana, do 1. rujna, do kada direktor 3. maja Edi Kučan treba prikupiti potpise svakog od vjerovnika. U odluci se ne navodi izrijekom da pristanak moraju dati svi vjerovnici, no iz resornih ministarstava uglavnom kažu da niti ne žele razgovarati o situaciji u kojoj bi se našli da netko od vjerovnika ne sudjeluje u ovom programu.

Tek tada će, kažu sugovornici, Ministarstvo financija raspolagati točnim financijskim iznosom za koji će izdati jamstvo, no zacrtano je jučerašnjom odlukom da 150 milijuna kuna bude maksimalan iznos. Krene li sve prema planu, aranžman će se zaključiti s HBOR-om ili nekom drugom bankom, a kao osiguranje 3. maj će založiti svoj tanker Santiago, koji nedovršen leži u pulskom Uljaniku. Na Santiago bi hipoteku prvog reda upisala banka, a drugog reda Republika Hrvatska.

Taj brod bit će i jedan od tri koje će Trećemajci dovršavati u naredne dvije godine, s tim da je on predviđen kao drugi. Prvi na kojem će se raditi bit će brod za prijevoz rasutog tereta, za kojeg je ponudu dostavio originalni naručitelj Algoma iz Kanade. Procjene su da će za dovršetak te gradnje, broj 733, biti potrebno oko 24 milijuna eura, dok će za Santiago, kojeg treba i vratiti u Rijeku, trebati najviše, oko 30 milijuna. Zainteresiran je njegov naručitelj Marflet Marine iz Španjolske, ali se pregovara i s drugima.

Za treći brod, gradnju 514, za prijevoz automobila i kamiona, potrebno će biti oko 20 milijuna eura, a pregovore se vodi s prvim kupcem Siem Shippingom, te švedskom tvrtkom Stena.  Ukupno će, dakle, pored uvjetno odobrenih 20 milijuna eura jamstava za deblokadu i pripremu za proizvodnje, ministar financija Zdravko Marić dati i drugu tranšu jamstva od gotovo 75 milijuna za dovršetak gradnji. Cjelokupan trošak spašavanja 3. maja bio bi ukupno oko 95 milijuna eura.

Ranije su spominjani još veći iznosi, od 100 do 130 milijuna eura, no radilo se i o većem broju brodova, ali se na kraju plan sveo na spomenuta tri. U Vladi su, temeljem procjena uprave 3. maja, utvrdili da će prihodi od prodaje brodova biti oko 100 mil. eura, a iako su sve brojke koje se daje u javnost okvirne, razlika koja će se ostvariti u ovim transakcijama iznosila bi točno 31.255.201,34 kune, za koliko bi na kraju bio obeštećen proračun zbog svih ranije odobrenih i protestiranih jamstava.

Bit će posla i za HBJ
Novac od prodaje brodova 3. maj uplaćivat će se u proračun RH, a banke novac iz dogovorenih kredita neće prosljeđivati na račun 3. maju, nego izravno vjerovnicima i dobavljačima. Nadzor namjenskog trošenja novca bit će u ingerenciji Hrvatske brodogradnje Jadranbrod, kojoj će taj posao  iduće dvije godine financirati Ministarstvo gospodarstva.

Tako ovaj put bi sanaciju i restrukturiranje brodogradilišta imalo dvostruku kontrolu, od banke i države. Ministar gospodarstva Darko Horvat objavio je i da osim za kupnju dovršenih brodova ima zainteresiranih i za kupnju samog škvera. Navodno se već vode razgovori s nekima koji su se već "vrzmali" oko 3. maja, ali i nekih novih imena. No, uključeni u ovaj proces kažu da su to su načelni razgovori i da svi oni čekaju reakciju vjerovnika i deblokadu trećemajskih računa.