Niz od pet mjeseci uzastopnog smanjenja broja nezaposlenih u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) u srpnju je prekinut.

Na kraju prošlog mjeseca registrirano ih je 109.571 odnosno 3772 više nego mjesec prije, a i prva trećina kolovoza upućuje na početak sezonskog povećanja broja nezaposlenih (s jučerašnjim danom bilježi se prirast za oko 900 osoba), iako je trenutno HZZ-u prijavljeno i više od 16 tisuća slobodnih radnih mjesta.

Lani je sezonsko ispuhivanje počelo tek s kolovozom, ali je nešto kasnije krenulo i pojačano sezonsko zapošljavanje. Sve u svemu, u međugodišnjim usporedbama pri Zavodu je i dalje registrirano osjetno manje nezaposlenih. U odnosu na lanjski srpanj ih je, naime, 13 posto ili 16.431 manje.

Najnovije brojke HZZ-a pokazuju u da je tijekom srpnja ove godine u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno nešto manje od 15,2 tisuće osoba odnosno oko pet posto manje nego lani.

Svaki treći iz obrazovanja
Pritom je glavnina (70-ak posto) na Zavod došla izravno iz radnoga odnosa, a svakom trećem od njih prethodni posao bio je u obrazovanju.

Više od 2500 novoprijavljenih, pak, u evidenciju nezaposlenih je pristiglo iz redovitoga školovanja, a blizu 1900 osoba prijavilo se Hrvatskom zavodu za zapošljavanje nakon što su prethodno bili u statusu neaktivnih.

Istodobno, prošlog je mjeseca bilo i 30-ak posto manje izlazaka iz evidencije nezaposlenih nego u lanjskom srpnju, a od njih oko 11,4 tisuće zbog zapošljavanja ih je izašlo više od osam tisuća.

Devet od njih deset (ili ukupno 7.234 osobe) zasnovalo je radni odnos s poslodavcem, a kod ostalih 824 posrijedi su bile druge poslovne aktivnosti. Više od polovice (448) ih se samozaposlilo registriranjem obrta, a više cod 220 ih je to učinilo osnivanjem tvrtke, a kod ostalih se uglavnom radilo o ostvarivanju dohotka od druge samostalne djelatnosti koji premašuje iznos prosječne novčane naknade.

Onih koji su bili u evidenciji HZZ-a, a zaposlili su se na temelju tih poslovnih aktivnosti (a ne sklapanjem radnog odnosa) u prvih sedam mjeseci ove godine bilo je 5420 ili stotinjak više nego u istom lanjskom razdoblju.

Iako je u toj skupini (a najveći se broj odnosi na pokretanje obrta ili tvrtki) nešto više muškaraca, valja primijetiti da je praktično cijeli međugodišnji rast rezultat porasta takvih (samo)zapošljavanja kod žena.

Novozaposlenih koji su s poslodavcima sklopili ugovore o radu u srpnju najviše bilo (kao i kod novoprijavljenih nezaposlenih) u turističko-ugostiteljskim djelatnostima te u trgovini i prerađivačkoj industriji.

S obzirom na sezonska obilježja srpnja, prošli mjesec među županijama su u zapošljavanju prednjačile Splitsko-dalmatinska i Osječko-baranjska županija, koje su ujedno i županije s najvećim apsolutnim brojevima registriranih nezaposlenih (u Splitsko-dalmatinskoj ih je više od 18,5 tisuća ili gotovo 17 posto ukupno nezaposlenih u RH, a u Osječko-baranjskoj više od 14,2 tisuće 13 posto).

Europska statistika
Udio nezaposlenih koji primaju novčanu naknadu posljednjih godina bilježi trend pada, a u posljednje vrijeme to je približno petina. U srpnju je značilo oko 22 tisuće korisnika.

Inače. stopa nezaposlenosti prema metodologiji Međunarodne organizacije rada (ILO) u Hrvatskoj je sredinom godine bila na 6,3 posto (bez posla je, po ILO mjerilima, bilo 114 tisuća osoba), tj. znatno ispod 7,7 posto u isto vrijeme prošle godine.

Iako je tih 6,3 posto neznatno više od naše povijesno najniže stope, trenutno je na razini cijele Europske unije nezaposlenost veoma nisko, s tim da su npr. u Češkoj, Poljskoj, Njemačkoj, Malti i Mađarskoj u okviru (do) tri posto, dok su Španjolska i Grčka jedine u lipnju bile s dvoznamenkastom stopom nezaposlenosti prema ILO standardima.