Brojni sektori su u problemima, od turizma preko logistike i čitavog prijevoza, a posljedično su ugrožene i proizvodnja te javne usluge.

ako je Europska unija jedinstveno tržište s gotovo neograničenom slobodom kretanja ljudi i robe, novonastala kriza je ipak pokazala da je ta kohezija podosta krhka te da svaka država rješava ovaj problem unilateralno na nacionalnoj razini, najčešće blokadom granica i zabranom ulaska “stranaca” na područje svoje države.

Tu do posebnog izražaja dolazi problem tvrtki i radnika iz jedne zemlje koji po bilo kojoj osnovi rade u drugoj zemlji. Konkretno, hrvatskih radnika u Njemačkoj. Prema podacima udruge hrvatskih tvrtki u Njemačkoj Ingra-DET, tamo radi 40 tvrtki s oko 2500 radnika.

Bez zaraženih

“U ovom trenutku nemamo zaraženih ili suspektnih na koronavirus. Pridržavamo se maksimalno uputa nadležnih tijela svih zemalja gdje radimo”, kažu nam iz te udruge.

Dodaju da je 10-ak radnika koji su se ovaj vikend vraćali u Hrvatsku zadržano u samoizolaciji i oni se pridržavaju tih mjera. Ostatku radnika je savjetovana stacionarnost u Njemačkoj dok ne prođe crvena opasnost.

Oko 100 radnika bi moralo ući sljedeći tjedan na njemačka gradilišta, a oko 500 bi moralo u roku od sljedećih 30 dana nastupiti na posao, što je sad upitno.

Također je upitna velika migracija radnika oko uskršnjih praznika. Upozoravaju da je maksimalni rizik zatvaranje gradilišta u Njemačkoj, te hoće li onda biti moguć transport osoblja natrag u Hrvatsku.

Zbog toga iz Ingra-DET-a traže od nadležnih vlasti u Hrvatskoj da pomognu u organiziranju mjera okupljanja, kolektivnog transporta i prihvata tih radnika u Hrvatskoj.

Zdravstveno osiguranje

“Naši građani su osigurani u Njemačkoj u većoj mjeri putem Europske zdravstvene karte i hrvatskim socijalnim i zdravstvenim osiguranjem (90%).

S obzirom na proglašenu pandemiju i u praksi iskušano proglašenje za nenadležnim od strane njemačke hitne pomoći i službi, molimo da nadležna Ministarstva i službe komuniciraju i dogovore s njemačkim pandanima prihvat i liječenje hrvatskih građana oboljelih u Njemačkoj.

Za primjer, s DVKA u Bonnu bi trebalo dogovoriti jedinstveno rješenje za hrvatske izaslane radnike”, kažu u ovoj udruzi hrvatskih tvrtki u Njemačkoj.

Dodaju da je izvjesno da u Njemačkoj postoji još hrvatskih tvrtki i radnika, ali kako su oni izvan reguliranih sustava, teško ih je locirati .

Zbog toga iz udruge traže od hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova i Veleposlanstva u Berlinu donošenje privremenih mjera, poput uredbi Vlade koje bi omogućile komunikaciju državnih i upravnih tijela na svim razinama u Njemačkoj i Hrvatskoj – konkretno usklađivanje baza podataka HZMO-a i MRMS-a radi verifikacije boravka radnika u drugoj zemlji.

Iz Ingra-DET-a također upozoravaju da će zastoj, prije svega građevinskih, radova u Njemačkoj izazvati hrvatskim tvrtkama velike probleme s plaćanjem radne snage “na čekanju”.

“Kako smo u zakonski lošijem položaju od njemačkih tvrtki, teško ćemo ishoditi naplatu tih troškova od investitora, pa molimo razmatranje urgentnih mjera HBOR-a i MRMS. Procjena je da ćemo ove godine imati barem 20% manji promet radi nemogućnosti planiranih radova u Njemačkoj”, kažu u Ingra-DET-u.

Upitali smo i Ministarstvo vanjskih poslova da li imaju kakvu “kriznu liniju” koja bi bila specijalizirana za naše tvrtke i radnike u inozemstvu, no doznali smo da takva ne postoji. “Sva diplomatsko-konzularna predstavništva RH u svijetu na raspolaganju su svim hrvatskim državljanima te pružaju konzularnu i svu drugu pomoć 0-24h putem redovnih i hitnih linija”, poručili su nam iz MVP-a.

Modeli osiguranja za radnike

Zoran Andročec, direktor gospodarsko-interesnog udruženja Ingra-DET ističe da naši poslodavci imaju jedan zajednički cilj, a to je da radnici osiguraju što bolje uvjete.  “Nudimo našim radnicima dodatne modele socijalnog osiguranja, tako da imaju bolju mirovinu uz hrvatsku, kombinaciju međunarodnih mirovina i raznih drugih stupova osiguranja i tako pokušavamo zadržati ljude u Hrvatskoj. Cilj nam je da se naši izaslani radnici nakon odrađenog posla vrate svojim obiteljima u Hrvatsku. Izaslani radnici koji rade van Hrvatske za naše tvrtke su privremeno u inozemstvu, a u Hrvatsku se vrate sa zarađenom plaćom, ali i novim znanjima i iskustvom. U ovom trenutku posebno nam je bitno da svi oni imaju osiguranu zdravstvenu skrb i ulažemo maksimalne napore te smo u komunikaciji s nadležnim institucijama te tražimo izvanredne mjere za hrvatske radnike na radu u inozemstvu. Osobno sam kontaktirao hrvatsko Veleposlanstvo te sam apelirao da se uspostavi komunikacija hrvatskih nadležnih ministarstava s njemačkima kako bi se osigurao prema potrebi prihvat i liječenje hrvatskih radnika”, kazao nam je Andročec.