Kocka je bačena: s podizanjem referentnog kamatnjaka, američki Fed službeno je oglasio da je razdoblje jeftinog novca u svijetu završilo. Prelijevanje tog vala na Europu očekuje se u narednih godinu dana pa je Hrvatskoj ostalo otprilike godina i pol do najviše dvije, da ozbiljno prione poslu i refinancira javni dug.

"FED je signalizirao da će vjerojatno do kraja 2017., odnosno početka 2018. podići referentni kamatnjak za oko jedan postotni bod što znači da će u Europi kamate početi rasti vjerojatno početkom 2018. To znači da Hrvatska ima cijelu 2017. i dio 2018. za refinanciranje", smatra Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta ističući da je to prilično kratko vrijeme. "Moglo bi se dogoditi da se Hrvatska ubrzo nađe u paradoksalnoj situaciji, da nam rejting poraste kako se očekuje, a da kamate na tržištima počnu rasti", kaže. Mišljenja je da država neće imati problema s refinanciranjem u tom periodu, no s obzirom na proračun u kojem nema naznaka značajnije štednje u kombinaciji sa fiskalnim efektom dugova u zdravstvu te ishoda pregovora sa sindikatima, deficit bi mogao dosegnuti oko 2,1 posto. "Javni dug neće nastaviti padati značajnijom dinamikom i brzo nas odmicati od ruba provalije.

U takvim uvjetima nomalizaciju kamata na razinama oko pet posto bismo mogli dočekati s razinom udjela javnog duga oko 81, 82 posto što je dosta visoko umjesto da smo iskoristili priliku i spustili se ispod 80 posto", upozorava taj ekonomist. Naime, premda nema službene granice koliko puno javnog duga je previše, ona neslužbena, a opet poprilično oštra povučena je upravo na 80 posto udjela u BDP-u. Ministar financija Zdravko Marić nije skrivao da s nestrpljenjem iščekuje vijesti o dizanju kamata u SAD-u jer u narednoj godini treba refinancirati 27 milijardi kuna javnog duga, a na kamate treba dati oko 11 milijardi kuna. Terminski plan postoji, i prema ministrovim riječima, on je fleksibilan jer ne ovisi samo o "našim željama već i o kretanjima na međunarodnim financijskim tržištima". Prva na naplatu u veljači stiže domaća obveznica od 5,5 milijardi kuna, potom dolarska u travnju od milijarde i pol te još četiri milijarde u studenom.

Te dvije obveznice u cijelosti su hedgirane na tečajne skokove, potvrdili su nam krugova iz Ministarstva financija, a budući da nose fiksne polugodišnje kupone na njihovoj se otplati neće osjetiti promjene kamata. No, FED-ov potez koji je odmah donio rast dolara i pad svjetskih burzi jer se imovina odmah počela seliti tamo gdje su viši prinosi, državi je uključila štopericu za zamjenu skupih dospijeća jeftinijima dok je to još moguće. Da će se američki potez itekako osjetiti diljem svijeta, upozorio je nedavno u Poslovnom dnevniku i guverner HNB-a Boris Vujčić rekavši da je riječ o središnjoj banci koja najsnažnije determinira kretanje cijene novca u svijetu.

"Budući da ne može utjecati na međunarodna financijska tržišta, koja su nam u zadnje vrijeme išla niz dlaku, budući da su razine vanjskog i javnog duga još uvijek visoke, a konkurentnost niska, Hrvatska se mora svojski potruditi da smanji vlastiti profil rizičnosti u odnosu na druge usporedive zemlje, kao najbolji osigurač od mogućeg rasta kamatnih stopa", smatra guverner. "Jasno je da razdoblju rekordno jeftinog novca polako dolazi kraj, no Hrvatska ima mogućnosti za apsorpciju dijela šoka kroz zaduživanje na domaćem tržištu i ali kroz monetarnu politiku", kaže ekonomist Hrvoje Stojić iz Addiko banke. Ipak, pravi prostor da popravi situaciju vidi na strani premije rizika, daljnjom financijskom konsolidacijom i većim stopama rasta, a da je to moguće pokazuju primjeri Rumunjske i Mađarske.

Posredni efekt dizanja kamata u SAD-u nosi Hrvatskoj negativan posredni efekt, a to je dekomprimiranje premija rizika, ističe Lovrinčević. Budući da je novac jeftin i ima ga u izobilju, rasponi premija rizika (tzv. 'spreadovi') na obveznice ekonomski dobrih i loših zemalja relativno su mali oslikavajući lažno pozitivnu sliku što je političare (domaće i strane) uljuljkalo u lažnu sigurnost. Kako cijena novca bude rasla, a investitori postajati sve izbirljiviji, tako će se širiti jaz što će ponovno pod svjetla reflektora staviti ekonomske fundamente, javne financije i kretanje javnog duga. Javna rasprava i amandmani na proračun za 2017., redom na povećanju rashodne strane, beskompromisno oslikavaju kako razmišljaju i domaći kreatori ekonomske politike što i nije velika novost, no ono što je, jest da je vrijeme počelo curiti.