Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva otvorilo je javnu raspravu u trajanju 8 dana o aktu kojim se osigurava financijska podloga za okrupnjavanja usitnjenih i zapuštenih parcela.

Riječ je o Programu komasacije za razdoblje do 2026., s fokusom na 300 milijuna kuna za provođenje komasacije (50 milijuna su nacionalna sredstva).

Poziv lokalnim jedinicama
Resor kojem je na čelu ministrica Marija Vučković, krajem 2021. pokrenuo je postupak iskaza interesa prema jedinicama lokalne samouprave kako bi se utvrdile stvarne potrebe za komasacijom.

Zaprimljeni su zahtjevi za 46,5 tisuća hektara od strane 23 jedinice. Uslijedilo je donošenje Zakona o komasaciji koji je stupio na snagu krajem travnja, a predviđeno je i donošenje nekoliko pravilnika. Osnovni je Pravilnik o kriterijima za odabir područja za provedbu komasacije.

Zakon predviđa i donošenje navedenog Programa komasacije koji, na prijedlog MPŠ-a, donosi Vlada. Usporedo s usvajanjem Programa ići će se u objavu navedenog Pravilnika, a sljedeća faza je javni poziv jedinicama lokalne samouprave za dostavu Prijedloga idejnog rješenja komasacije.

Poziv se može očekivati do kraja godine, no optimalnim rokom smatra se studeni. Ovaj javni poziv bit će otvorenog tipa, a najkasnije se prijedlozi trebaju dostaviti do kraja 2023.

Nakon što zaprime idejna rješenja, ići će se u postupak javne nabave koji će provoditi MPŠ za stručne poslove, uglavnom geodetske prirode. Po odabiru najpovoljnijeg pružatelja usluge kreće se operativno s komasacijom.

Zadnje komasacije su rađene prije više od 50 godina, i tada je za to trebalo oko dvije godine, no s obzirom na digitalizaciju očekuje se da bi ova trebala biti kraća. U 300 milijuna kuna pored poslova za geodete ulaze i poslovi za putne i kanalske mreže, pod uvjetom da se postigne cilj i bude dostupnih sredstva.

Najveći izazov je što se ne zna koliki će biti trošak geodeta u komasaciji, a procjenjuje se od 7 do 10.000 kuna po metru kvadretnom. Pretežito područje koje će se komasirati je kontinentalni dio od Slavonije prema Zagrebu, a zatim pojedina područja u Međimurskoj županiji te u Dalmaciji Konavosko polje i otok Lastovo.

No, kad se pokaže da se komasacija može provesti (po zakonu iz 2015. to nije išlo), očekuje se veći interes lokalaca iz Dalmacije, Istre…

I državno je ‘na stolu’
Osnovni uvjet za provedbu komasacije je prikupljanje suglasnosti 51% vlasnika koji raspolažu sa 67% poljoprivrednog zemljišta koje je obuhvaćeno komasacijom. To znači da 49% vlasnika koji raspolažu s 33% zemljišta ne moraju se niti izjasniti, a dobit će svog zakonskog zastupnika koji mora štititi njihove vlasničke interese.

Tako da će i oni dobiti okrupnjeno zemljište. Izlaz je to iz problema u kojem se do nekih vlasnika ne može doći ili nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, jer to ne smije biti prepreka da se učinkovito raspolaže s poljoprivrednim zemljište. Upravo ove nove zakonske odredbe su krucijalne za donošenje odluke hoće li se provoditi komasacija.

Kad se provede, krajnji rezultat je donošenje rješenja koje se dostavlja nadležnom sudu radi provedbe uknjižbe u korist novog vlasnika – onog koji je stvorio sebi okrupnjeno poljoprivredno zemljište, gdje uz niže troškove proizvodnje može stvoriti veću dodanu vrijednost.

I država je sudionik komasacije čije se zemljište daje kroz zakup, pa se očekuje da će JLS-ovi uvrštavati prijedloge i za državno poljoprivredno zemljište.