Usvojen zakonski okvir kao i ustrojeni Fond za obnovu, iako ključni preduvjeti za početak organizirane obnove nakon potresom pogođenog Zagreba i dvije okolne županije (Vlada ga najavljuje u rano proljeće 2021.), izgleda da nisu dostatni kako bi se odgovorilo na sve praktične nejasnoće, o čemu ovisi i dinamika obnova i iskorištavanje svih 683 milijuna eura iz Fonda za solidarnost EU.

Upravo ako želimo da obnova ide brzo, potrebno je sve procedure pojednostavniti i nejasnoće što prije pojasniti, poručuje predsjednik Udruženja tehničkog projektiranja HGK Ivan Markić.

Slučaj kao kod legalizacije

Koliko god se nama činilo da je sve kristalno jasno, kaže, drugi dionici ne raspolažu istim znanjem, iskustvom i informacijama te je to potrebno uzeti u obzir.

“Ministarstvo graditeljstva ili Fond trebaju osnovati kontakt tijelo koje će dati konkretne upute i pojasniti sve nejasnoće svim sudionicima.

Potreban je jasan hodogram aktivnosti za one procedure kod kojih ima najviše nejasnoća, slikovito prikazan i kroz javne medije značajno istaknut”, predlaže Markić dodajući da je izrada projektne dokumentacije prvi korak s kojim se treba što prije krenuti.

Podsjeća, tek kada su takvi dijagrami izašli u vrijeme legalizacije, građani su počeli aktivno podnositi zahtjeve za legalizaciju pa očekuje da će tako biti i sada.

U tom smjeru idu najnovije najave vršitelja dužnosti ravnatelja Fonda Damira Vanđelića vezano za ustanovljavanje, po svemu sudeći unutar Fonda, jednoga kontakt centra gdje bi građani prije predaje dokumentacije mogli provjeriti jesu li forma i sadržaj koji se traže – zadovoljeni.

Tako bi se izbjegla zamka moguće velikog broja slučajeva kasnijeg vraćanja dokumentacije na doradu, a što bi proces usporavalo i izlagalo riziku financiranja.

“Za provedbu obnove od velike važnosti je da proces bude brz, a procedure jednostavne i jasne”, smatra i potpredsjednica Udruženja graditeljstva HGK Mirjana Čagalj.

Po njoj je najava ravnatelja Fonda da se razmišlja o uspostavljanju jednog tijela čiji bi zadatak bio pojašnjavati proceduru i pregledavati potrebnu dokumentaciju te upozoravati na nedostatke prije nego se preda službeni zahtjev, više nego dobrodošla.

Nema ‘da si mi sami biramo’

“HGK podržava pružanje pomoći na ovakav način svim sudionicima u procesu obnove, od građana, preko upravitelja i projektanata do izvođača i proizvođača građevinskog materijala. Uz to, apeliramo na ubrzavanje postupka i transparentnost u svim fazama obnove kako bismo u zadanom roku potrošili sredstva namijenjena obnovi koja dolaze iz EU fondova”, kaže Čagalj.

Zašto je kontaktna točka kao za građane potrebna i u odnosu na ostale dionike, za koje se moguće nejasnoće isto očekuju, Markić pojašnjava kroz jedan svježi primjer. Trenutačno je u javnoj nabavi natječaj za obnovu jedne zagrebačke bolnice, za koji kaže da uopće nije usklađen s novom regulativom.

U natječaj je stavljeno sve što postoji, pojašnjava, po sistemu da ”si mi biramo kako ćemo raditi”, a nije ni procjena nabave napravljena prema mjerama obnove od potresa.

Drugim riječima, projekt rekonstrukcije koji se za taj veliki zdravstveni objekt pripremao prije potresa čini se kao da je samo preslikan na novu situaciju, što otvara niz pitanja. S druge strane, i zbog prisutne bojazni da će doći do odbijanja projekata zbog npr. greške u procedurama, kako bi se to izbjeglo, ističe, potrebno je naručiteljima dodijeliti voditelja projekta ili operativnog koordinatora, prema novom Zakonu.

“On bi trebao pomoći naručitelju, koji nema iskustva u gradnji i ne razumije dovoljno novu regulativu, da uspješno prođe kroz sve procedure za obnovu od potresa. To će značajno ubrzati proces obnove”, zaključuje Markić.