Krajem prošlog mjeseca u Makarskoj je održan Hrvatski turistički kongres, druga po redu stručna manifestacija u organizaciji Poslovnog dnevnika, tematski posvećena turističkoj industriji. Na kongresu su sudjelovali predstavnici turističkih tvrtki, nadležnih državnih institucija, turoperatora i strukovnih udruženja te čelnici lokalne samouprave. Skup je otvorio ministar turizma Anton Kliman najavivši kako će ministarstvo pokrenut rekategorizaciju privatnog smještaja. “Kako bi podigli razinu kvalitete soba i apartmana, vlasnici će na raspolaganju imati mikrokredite Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) u iznosu od 10 do 15 tisuća eura. No, uvjet za dobivanje mikrokredita bit će da smještajne objekte opreme proizvodima iz Hrvatske, od namještaja do električnih uređaja. Objekti koji ne udovolje minimalnim standardima kvalitete, a vlasnici propuste ovu priliku za ulaganje, izgubit će kategorizaciju. Hoteli će pak uz postojećih 50 milijuna eura dobiti još 100 milijuna eura bespovratnih sredstava EU”, kazao je ministar turizma Anton Kliman te objasnio da je cilj povećanje udjela hotelskog smještaja. “Svjesni smo da obiteljski smještaj nije samo opredjeljenje, već je nekad pitanje nužde i krpanja budžeta, no naša je obveza podići razinu kvalitete destinacija na četiri ili pet zvjezdica. Svega ima na tržištu. Ono što je kategorizirano posljednjih godina dovoljno je dobro da konkurira na tržištu, no rekategorizacija obiteljskog smještaja jako dugo nije provedena”, kazao je Kliman, otkrivši da će kroz HBOR biti plasirano između 350 i 400 milijuna eura kako bi se poduzetnicima omogućilo da podignu razinu kvalitete svojih objekata i destinacija u kojima posluju.

Ministar Kliman iskoristio je Kongres Poslovnog dnevnika da prvi put od imenovanja javno, u prisutnosti turističkih okupljenih djelatnika, ‘skenira sektor’ i najavi nove mjere. Najavio je tako i da bi se dodatan novac za hotele mogao pak povući iz sredstava iz operativnih programa koja nisu utrošena, o čemu je već razgovarao s ministrom Tomislavom Tolušićem. “Cilj nam je da se izdašnije troši novac EU fondova. Ovih 50 milijuna eura predviđenih operativnim programima za hotele malo je za potrebe sektora, a rezultat je lošeg pregovaranja operativnih programa zbog rascjepkanosti po ministarstvima. Bio to rezultat političkih taština ili nečeg drugog, nije logično da Ministarstvo poduzetništva vodi hotelijerstvo”, kaže Kliman te objašnjava da bi se dodatan novac mogao iskoristiti i za greenfield i browfield ulaganja.
Ne odustaje od toga da Ministarstvo turizma dobije veće ovlasti kako bi se ubrzale procedure. O tome je već razgovarao s prvim ljudima Vlade.

“Kroz akcijske planove Strategije turizma odgovorni smo za njihovu provedbu, a u donošenju i provedbi mjera konzultiramo još pet-šest ministarstava. Kako da budemo odgovorni za nautički turizam ako je operativno to u Ministarstvu mora?”, zapitao se Kliman.

Kad su posrijedi investicije, 14 je strateških projekata, kojima se pridružuju Hoteli Plat, u koje ulaže Karisma, te resort Four Seasons na Hvaru, investitora Arqaam Capital iz Dubaija. Očekuje se privatizacija Imperiala Rab i Maestrala, a Hoteli Makarska i Jadran Crikvenica moraju još riješiti neke imovinsko-pravne odnose. Kliman je istaknuo da će cijene biti razumne.

Na prvoj panel diskusiji, koja je bila posvećena rješavanju problema produljenja sezone, sudjelovali su Ratomir Ivičić, direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ), Ivo Bašić iz Ministarstva turizma, Žgomba, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), Milovan Popović i Tonči Lalić iz Turističkih zajednica Umaga i Makarske te direktor Zračne luke Split Lukša Novak. Svi sudionici su se složili da ne treba očekivati da sve hrvatske destinacije rade cijele godine, no da ima još puno posla u ublažavanju sezonalnosti i stvaranju motiva i sadržaja za dolazak turista. Ratomir Ivičić pojasnio je kako projekt

Hrvatska 365 mogu nositi gradovi poput Zagreba, Rijeke, Varaždina, Splita, Dubrovnika, Zadra, koji su tijekom cijele godine ‘živi’ i zbog svojih stanovnika, te da se ponuda može proširivati izletima u okolicu. “Gosti ne dolaze zbog hotela nego zbog sadržaja koji im se nude u destinaciji, i lokalne turističke zajednice trebaju preuzeti inicijativu da te sadržaje osmisle i omoguće”, istaknuo je Ivičić. Ivo Bašić podsjetio je da u ublažavanju sezonalnosti, s čime se suočavaju mnoge turističke zemlje no možda u manjem opsegu, Hrvatskoj na ruku idu trendovi očuvanja okoliša i zelenog poslovanja, ali i globalna situacija jer gosti vole putovati u obližnje destinacije. Bašić ipak podsjeća na to da je upravo obiteljski smještaj prema istraživanjima generator sezonalnosti, zbog čega je povećanje udjela hotela također nužno. Direktor Zračne luke Split Lukša Novak istaknuo je važnost dostupnosti destinancija, koja ipak mora biti povezana s ponudom, zbog čega je nužna upravo ta povezanost unutar destinancije. Istaknuo je da se sezonalnost vidi i po naletima, kojih Split u sezoni ima čak 14 puta više nego van sezone.

“Splitska zračna luka raste 10 posto godišnje, što je više od naciponalnih 7 posto, no da nam je izvan sezone više događaja poput Ultre, bilo bi sjajno. Split usto nema dovoljno hotela i kongresnih kapaciteta da omogući značajan rast izvan sezone”, kaže Novak. Boris Žgomba, predsjednik UHPA-e, napomenuo je pak da je politika često kočnica na svim razinama suradnje, dodajući da problem sezonalnosti u mnogim destinacijama ni izbliza nije riješen.

Ističe važnost agencija: “Često se smatra da gosti dolaze sami od sebe, no nije tako. Iza svakog gosta stoji težak rad, a mi često padamo na ispitu kad nam taj gost dođe, i zaboravljamo da je najvažnije s kakvim će se iskustvima vratiti kući”, kaže Žgomba.

Tina Jukić Tomljanović iz HTZ-a u promociji Hrvatske u okviru projekta Hrvatska 365 dala ja primjer nedavne proljetne kampanje, u kojoj su svoju ulogu dobile i poznate zaljubljene rode Klepetan i Malena.
“Kampanju za početak proljeća integrirali smo s tom pričom, po kojoj je napravljen i animirani film i kampanja je na Facebooku i Tweeteru imala sjajne rezultate. S tim smo došli do 7,3 milijuna ljudi i ostvarili smo 3,1 milijun interakcija”, otkriva Jukić Tomljanović.

Tonći Lalić, direktor TZ Makarske istaknuo je da se godišnje u Makarskoj održi 130 manifestacija, od rukometnog turnira, jazz festivala, festivala dokumentarnog filma, a prošlog rujna u gradu su bile čak 22 manifestacije. Milovan Popović, direktor TZ Grada Umaga, podsjetio je da je Istra jedna od rijetkih sredina u Hrvatskoj koja je povezala javni i privatni sektor (dva hotelijera i četiri TZ-a) u turistički klaster koji ima zajednički brend i nastup na tržištu.

“Razvijamo pet proizvoda koji generiraju rast od 10 do 12 posto godišnje, u ovih pet godina zahvaljujući udruživanju imali smo rast od 56 posto, s 80 na 125 tisuća noćenja u predezoni i posezoni. U veljači i ožujku u Istri smo stoga imali 350 nogometnih klubova na pripremama, a stotinu smo odbili jer ih nismo imali gdje staviti”, ističe Popović.
Na panel diskusiji o utjecaju globalnih sustava dijeljenja u ekonomiji svoja su razmišljanja razmijenili Krešimir Dvorski iz Nextbikea, Davor Tremac iz Ubera, Boris Žgomba iz UHPA-e i Ivo Bašić iz Ministarstva turizma. Nove usluge i poslovni modeli u ekonomiji dijeljenja koje su tržištu donijele nove tehnologije, kroz djelovanje Airbnb-a, Booking.com-a, Ubera, neizbježne su i ne mogu se zabraniti, niti je to potrebno jer su turizmu donijele brojne koristi i pridonijele stvaranju cool destinacija. Međutim, države uključujući Hrvatsku trebale su se znatno brže prilagoditi novim trendovima kako bi od njih imale više koristi, ali i spriječile nelojalnu konkurenciju. Naime, s jedne strane imamo nove EU direktive koje zbog zaštite putnika dodatno reguliraju rad agencija, dok neki za isti posao ne trebaju nikakvu regulaciju niti plaćaju poreze. “Ne možemo igrati nogomet tako da jedna momčad smije igrati rukom, a druga ne. Trebaju nam jednaka pravila igre, u suprotnom kršimo zakone tržišne utakmice”, kazao je Boris Žgomba koji ipak smatra da ekonomija dijeljenja neće ugroziti rad agencija. “Danas vani imate brdo informacija koje dolaze iz različitih izvora i u toj poplavi informacija uvijek će biti putnika koji žele da im netko kvalitetno osmisli putovanje”, kaže Žgomba. I u Uberu se slažu da treba uvesti bolju regulaciju, umjesto da se zabranjuju inicijative koje imaju veliko tržište.

“Mi smo na tržište došli zato što smo imali potražnju i smatramo da je tržište za nas bilo spremno. Uber je donio brz i transparentan način transporta domaćem stanovništvu, ali i turistima”, kazao je Davor Tremac iz Ubera. Ivo Bašić smatra da je država trebala brže reagirati u regulaciji rada portala za smještaj, po uzoru na neke druge zemlje. “Možda je država bila malo spora u tome”, kaže Bašić. Zanimljivo je da se ni EU još nije odredila prema inicijativama u ekonomiji dijeljenja, odnosno smislila učinkovite načine da njihovo poslovanje bude usklađeno s pravilima tržišne utakmice.

Nakon što se u dvije godine uspio plasirati u samo dva grada, Zagrebu i Šibeniku, sustav za dijeljenje bicikla Nextbike konačno je dobio priliku unaprijediti turističku ponudu proširenjem na ostale hrvatske gradove, a uskoro kreće i proboj u regiju, potvrdio je Krešimir Dvorski iz Nextbikea. v