U Hrvatskoj i dalje postoje tzv. bijele zone u kojima nema mobilnog signala velike brzine ili je on vrlo slab te ne omogućuje normalno korištenje digitalnih tehnologija.

Kako je prošlog tjedna najavio Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture, to bi se uskoro trebalo riješiti kroz projekt financiran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.

Ciljana područja
“Po pitanju razvijenosti 5G mreže u samom smo europskom vrhu, a imamo značajnu konkurentsku prednost po pitanju kvalificirane radne snage u ICT sektoru, ali i regulative koja omogućuju tzv. digitalne nomade. U realizaciji je i projekt kojim će se mobilnim signalom velike brzine pokriti područja koja se nalaze u 14 županija, a u kojima trenutačno nema kvalitetnog interneta”, navodi ministar Butković.

No, dok smo po pitanju 5G u europskom prosjeku, u pokrivenosti teritorija 4G i 3G mrežama smo pri začelju zbog čega je Vlada, odnosno resorno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, pustila u proceduru javne rasprave “Poziv na iskazivanje interesa za razvoj i implementaciju pasivne elektroničke komunikacijske infrastrukture na ruralnim i slabo naseljenim područjima”. Težak je gotovo 20 milijuna eura.

Tim se dokumentom definiraju ciljana područja za moguću izgradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture u okviru investicije. Kako navodi sam predlagač, izrada Studije izvedivosti je u tijeku te će, nastavno na ovo održano javno savjetovanje o iskazu tržišnog interesa, odrediti konačna područja za provedbu predmetne investicije.

“Ciljana područja Investicije su ruralna područja koja obuhvaćaju dijelove županija s izrazito niskim društveno-ekonomskim pokazateljima, odnosno koje karakteriziraju izrazito niski demografski, socijalni i ekonomski uvjeti u odnosu na nacionalni prosjek”, navode iz ministarstva.

Dodaju da se ulaganje u mreže 5G mora nalaziti u područjima u kojima nisu uvedene mobilne mreže ili u kojim su dostupne samo mobilne mreže koje mogu podržati mobilne usluge do 3G i u kojima ne postoje mobilne mreže 4G ni 5G niti se njihovo uvođenje planira u roku od tri godine.

Procijenjeno je postavljanje oko 58 stupova, međutim točan odabir lokacija, i njihov konačan broj, definirat će se Studijom izvedivosti, čija je izrada trenutačno u tijeku.

U prijedlogu se napominje da stupovi neće biti postavljeni na svim prihvatljivim područjima definiranim kroz ovo javno savjetovanje, već na onima koje Studija potvrdi kao moguće lokacije koje će opravdati ekonomsku isplativost investicije.

U sklopu Studije izvršit će se utvrđivanje točnih potreba za pojedinim vidovima komunikacije te potreba pokrivanja signalom na točno definiranim područjima, te će se sukladno rezultatima iste izgraditi pasivna infrastruktura za povezivanje infrastrukturnih točaka.

Širokopojasni zaostatak
Europska unija potiče digitalizaciju društva, i to s čak dva od pet ciljeva kohezijske politike za višegodišnji financijski okvir koji se izravno odnose na digitalizaciju i digitalne mreže za što je potrebna učinkovita i pouzdana infrastruktura s fiksnom i mobilnom širokopojasnom mrežom velike brzine.

No, Hrvatska zaostaje za prosjekom EU u području pokrivenosti širokopojasnom infrastrukturom. Iako se u kategoriji pokrivenosti fiksnom širokopojasnom mrežom nove generacije ujednačila s prosjekom EU, i dalje znatno zaostaje u raširenosti korištenja širokopojasnim pristupom brzine 100 Mbps i nije spremna za uvođenje 5G mreže.

Također, zbog visokih troškova izgradnje i smanjene naseljenosti nema dovoljnih ulaganja u digitalni razvoj u ruralnim područjima Hrvatske.