Kako stoje stvari s kretanjem plaća u Hrvatskoj iz mjeseca u mjesec saznajemo od Državnog zavoda za statistiku. S odmakom od nepuna dva mjeseca njegovi podaci daju sliku prosječnih isplaćenih neto i bruto plaća, distribucije plaća (medijana), prosječnih plaća po satu i po djelatnostima, a nešto novijega datuma su i zasebni prikazi neoporezivih isplata koje svojim zaposlenicima isplaćuju pravne osobe u Hrvatskoj. Nešto drukčiji pogled na plaće i troškove rada ponudila je najnovija, jučer objavljena analiza Financijske agencije (Fina).

Zanimljivije zapažanje

Fina se, naime pozabavila troškovima osoblja odnosno troškova rada koje je u svojim izvješćima za prošlu godinu iskazalo nešto više od 139.000 poduzetnika obveznika poreza na dobit, bez financijskih institucija. U kontekstu utjecaja pandemije jedno od zanimljivijih zapažanja koje se iščitava iz te analize svakako je podatak o otpremninama. To je prošle godine bila stavka u okviru troškova rada na kojoj je zbirno zabilježeno najveće povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Za otpremnine je, naime, lani isplaćeno gotovo 800 milijuna kuna što je za oko 200 milijuna ili 33 posto više nego u 2019.

Inače, spomenutih je 139.000 poduzetnika u pandemijskoj 2020. zapošljavalo nešto manje od 950.000 ljudi. Za redovna primanja zaposlenika (neto plaće i nadnice, troškovi poreza te doprinosi iz plaća i na plaće) u svojim su izvješćima iskazali 105,7 milijardi kuna troškova osoblja, što je u odnosu na godinu prije povećanje za 0,4 posto. Usto, dodatnih 12,5 milijardi kuna ili 1,2 posto više nego 2019. izdvojili su na pozicijama troškova rada. Uz autorske honorare i ugovore o djelu, angažmane agencijskih radnika i rad putem studentskog servisa, ti troškovi uključuju i one za otpremnine, naknade upravama, potpore radnicima, primitke u naravi.

Kad su posrijedi troškovi osoblja, iz Finine analize proizlazi da se na njih odnosi gotovo svaka sedma kuna lani ostvarenih poslovnih rashoda (ili 15,1 posto), a u odnosu na ukupne rashode udjel troškova osoblja bio je 14,7 posto. Prema iskazanim troškovima za neto plaće i nadnice, obračunata prosječna mjesečna neto plaćaiznosila je 5971 kunu. U odnosu na godinu prije to je nominalno 1,7 posto više. Taj podatak odražava određene razlike u odnosu na sliku koju daje obuhvat i metodologija DZS-ovih podataka o prosječnim plaćama (neto plaće su prema tim podacima lani nominalno porasle 2,7 posto).

Porezi i doprinosi – 23 posto

Prema Fininom pregledu, prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom na teret poslodavca u 2020. iznosila je 9290 kuna, dok je bruto II iznosio 8111 kuna. Razumljivo, u ukupnim troškovima osoblja najveći dio odnosi se na neto plaće i nadnice (64,3%), dok troškovi poreza i doprinosa iz plaća čine 23 posto, a doprinosi na plaće (zdravstvo) 12,7 posto tih troškova.

Od 12,5 milijardi kuna drugih troškova koje poslodavci izdvajaju za zaposlenike, gotovo četiri petine odnose se na naknade troškova, darove i potpore zaposlenicima i primitke u naravi koji su u 2020. povećani za 8,8 posto, na ukupno 9,9 milijardi kuna, ističu u Fini. Od toga se 798,8 milijuna kuna odnosi na već spomenute otpremnine na koje je godinu prije otišlo manje od 600 milijuna.

Istodobno, pod utjecajem pandemije troškovi plaćanja agencijama za privremeno zapošljavanje prošle su godine smanjeni za 16 posto, sa 800 na 672 milijuna. Najveći pad troškova agencijskih radnika zabilježeno je, očekivano, u Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (za čak dvije trećine). U apsolutnom iznosu, pak, najveći su troškovi za agencije za privremeno zapošljavanje zabilježeni u djelatnosti informacija i komunikacija te u trgovini. U Fni primjećuju i da od sedam poduzetnika unutar djelatnosti Opskrbe vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (a ukupno ih ima 817) koji su iskazali troškove agencijskih radnika, najveći iznos iskazao Zagrebački holding, 24,5 milijuna kuna. v