Točno 82 posto građana Hrvatske ima jedan ili više računa u bankama, a po statistici Financijske agencije, koja provodi ovrhu na novčanim sredstvima od početka 2011. godine, danas je svaki deveti građanin u blokadi. Što se tiče njihovih računa pod blokadom ih je 10,59 posto.

Naime, od 4.284.889 građana prema posljednjem popisu stanovištva, 3.509.304 građana ima minimalno jedan račun. Ukupno, pak, stanje na kraju siječnja 2014. pokazuje da su imali 6.888.121 otvorena računa od čega ih je 729.433 pod blokadom zbog duga od 24,45 milijardi kuna.Riječ je o Fininim podacima koji nadopunjuju primarni podatak o prezaduženosti građana: 307.406 blokiranih građana posljednje je registrirano stanje tijekom boravka misije MMF-a u Zagrebu, no postoje i oni drugi. Građani su maksimalno iskoristili mogućnost zaštite od provedbe pune ovrhe. Otvorili su zaštićene račune kako bi im mogla sjesti primanja koja su izuzeta od ovrhe (dvije trećine državnog prosjeka neto plaće). Iz provedbe ovrhe izuzeto je, iznosi Fina, 314.021 zaštićenih računa.

Razliku od 6.265 zaštićenih računa čine oni koji su izuzeti iz ovrhe prije 2011. godine, odnosno prije stupanja na snagu Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima kojeg je osmislio resor tadašnjeg ministra financija Ivana Šukera bez suradnje s Ministarstvom pravosuđa. Danas, pak, u procesu razduživanja hrvatskih građana s navedenim dugom od 24,45 milijardi kuna Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo financija zajednički pripremaju Zakon o osobnom stečaju potrošača. On će obuhvatiti 10-ak posto prezaduženih građana, no onaj drugi propis koji će se ticati 90 posto dužnika priprema samo Ministarstvo financija.

Na prvi domaći propis takve vrste – onaj o osobnom bankrotu, čeka se dugi niz godina, a već je posve izvjesno da on dužnicima neće jamčiti mogućnost otpisa dugova. Modeli po kojima će se oni razduživati bit će u domeni dogovora vjerovnika i dužnika, u konačnici i stroge sudske stečajne procedure, a ne isključuju se niti istrage. Upravo pod taj režim nove vrste bankrota fizičkih osoba, uz uvjet da Vlada ostane pri kriteriju njegove primjene za građane s dugovima većim od 100 tisuća kuna, došlo bi 31.731 građana da je zakon danas u primjeni. Toliko ih je na kraju prošle godine dugovalo više od 100 tisuća kuna. 

Dugovi veći od milijun kuna
Ipak, i među kandidatima za proceduru osobnog bankrota postoje znatne razlike. Prema podacima koje je Poslovnom dnevniku na upit poslala Fina, dug od sto tisuća do pola milijuna imalo je 26.580 građana s ukupnim dugom od 5,27 milijardi kuna. Na vrhu same ledene sante dugova nalaze se u negativnom smislu rekorderi: 2455 građana duguje više od milijun kuna, no njih 0,8 posto od ukupnog broja 307.406 blokiranih građana stvorili su gotovo pola ukupnog duga, odnosno 11,936 milijardi kuna od ukupno 24,45 milijardi neizvršenih osnova. Simptomatično je za kandidate za primjenu zakona o stečaju potrošača što neusporedivo manje duguju državi, odnosno oko 5 posto, kao i lokalnoj vlasti (u promilima), u odnosu na ostale vjerovnike, pretežito financijske, koji svi zajedeno od 31.731 građana potražuju preko 17 milijardi kuna. No, po posebnom propisu po uzoru predstčejane nagodbe za tvrtke Ministarstvo financija planira razduživanje za građane s dugom nižim od 100 tisuća kuna.

U toj se skupini nalazi prema podacima Fine 268.064 građana i oni su, dakle, kandidati za zakonsku mogućnost otpisa do 70 posto duga, uz određene pretpostavke, primjerice, da dokažu da ne mogu platiti dug ili je riječ o korisnicima socijalne pomoći. U zidanju dugova prednjače oni koji nisu od jučer. Od 24 milijarde kuna neizvršenih osnova, 89,45 posto ih je starije od 360 dana, a tiču se 70 posto blokiranih građana. Nadalje, u odnosu na stanje početkom 2012., znači tijekom Milanovićeve Vlade, iznos duga iz osnova pred Finom povećan je za 85 posto ili za 10,62 milijarde kuna, dok je na kraju Kosoričine Vlade dug građana bio dosegnuo 13,20 milijardi kuna. U prosjeku u 2012. i 2013. broj blokiranih građana mjesečno se povećavao za njih 3.850. Istodobno za gotovo pola milijarde (0,46 mlrd) i dug je mjesečno rastao. Jedan od razloga tog trenda jest odjava obrta, potvrđuju u Fini, zbog čega se dug obrta, umjesto na obrtu, nakon njegova zatvaranja, evidentira njegovom dosadašnjem vlasniku, kao građaninu. 

Struktura vjerovnika
U pozadini stvaranih dugova nalazi se i zanimljiva struktura vjerovnika. Od 24,45 milijardi dugova, pretežiti dio, odnosno 62,74 posto ili 15,34 milijardi građani duguju financijskom sektoru. Dug državi i lokalcima iznosi 11,22 posto, odnosno 2,74 milijarde kuna, komunalnim tvrtkama – 164,73 milijuna (0,67 posto), onim telekomunikacijskim – 747,59 milijuna (3,06 posto), dok odvjetnicima i sudskim vještacima blokirani građani duguju 284,98 milijuna (1,17 posto). S druge strane, tvrtke, obrti i građani kao takozvani ostali vjerovnici blokiraju građane za 5,17 milijradi kuna što čini petinu ukupne blokade.