Na sjednici Vlade u četvrtak i formalno će biti prihvaćene odluke kojima će se počevši od 1. travnja omogućiti novi, 4. paket mjera za ublažavanje inflacije i porasta cijena energenata, vrijedan 1,697 milijardi eura.

Ciljevi su, pa i dobar dio mjera, ostali isti – ublažiti rast cijena energenata, zaštititi građane od inflacije i potporama pomoći onima koji su najugroženiji.

Uz Mađarsku najmanji rast
Prema jučerašnjoj prezentaciji premijera Andreja Plenkovića, financijski će najviše i ovaj put biti namijenjeno ublažavanju cjenovnog udara za energiju i energente. Cijena struje neće se mijenjati još šest mjeseci, a plina idućih godinu dana.

Državu će to stajati 1,18 milijardi eura. Najveći dio odnosi se na HEP, 596 milijuna eura, pri čemu se očuvanje cijena za kućanstva pokrivati s 82 milijuna, te javnih ustanova s 50 milijuna eura. Za većinu poduzetnika, gotovo 81 tisuću, koji imaju polugodišnju potrošnju struje ispod 250 tisuća kilovatsati, ostat će cijena 0,062 eura po kilovatsatu, a vrijednost te mjere procijenjena je na 116 milijuna eura, dok će, prema za pojedinačno najmanji broj korisnika, 500-tinjak, velikih potrošača održavanje iste cijene kilovatsata biti potreban i najveći iznos, 348 milijuna eura.

Već ranije Plenković je dao do znanja da “žrtvu” koju je HEP preuzeo na sebe država namjerava nadoknaditi kako bi kompanija mogla nastaviti s ulaganjima.

Kad je plin posrijedi, cijena za kućanstva i neprofitni sektor ostaje ista do travnja 2023., do kada je na snazi i odluka da Ina svoj plin proizveden u Hrvatskoj mora plasirati na domaćem tržištu i po cijeni od 41 euro po megavatsatu.

Da nije promijenjena metodologija po kojoj HERA utvrđuje cijenu plina, nakon 1. travnja cijena bi bila 40% veća, istaknuo je Plenković, ukazujući i da je zahvaljujući poduzetim mjerama uz Mađarsku Hrvatska članica s najmanjim rastom cijene plina. U EU taj je rast prosječno iznosio 92%, a u Hrvatskoj 13%.

Za poduzetnike s potrošnjom do 10 GWh ostaje na snazi mjera poznata kao plinski vaučeri, koja se ostvaruje preko aplikacija Hamag-Bicroa, koja je slovila kao dobro osmišljena, no interes u proteklom razdoblju nije bio na procijenjenoj razini. U narednih godinu dana za vaučere je predviđeno 55 milijuna eura, što otprilike odgovara sredstvima neiskorištenim u prošlogodišnjem paketu. Tad je za vaučere bilo predviđeno 600 milijuna kuna.

Do travnja 2023. produžuje se i primjena snižene stope PDV-a od 5% za isporuke prirodnog plina, grijanje iz toplinskih stanica, isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke, a vrijednost mjere je 35 milijuna eura, dok je procjena da je mjera sniženih trošarina za goriva vrijedna 133 milijuna eura.

Zaštita od inflacije obuhvaća čitav set mjera naknada za različite ugrožene kategorije stanovništva od umirovljenika i nezaposlenih, branitelja i invalidnih osoba do primatelje dječjeg doplatka (ukupno izdvajanje 169 mil. eura).

Potpora javnom prijevozu
Kad je o potporama i poticajima riječ, od ukupno 347 milijuna eura dio se odnosi i na poduzetnike. Predviđeno je da se nastavi s potporama javnom prijevozu (11 milijuna eura), a prijevoznicima će, za što se posebno zalagao HGK, po litri dizel goriva biti osigurana potpora po 0,16 eura po litri, odnosno 11,4% manje od propisane najviše cijene.

Za više od 55 tisuća poljoprivrednih proizvođača i u stočarstvu i biljnoj proizvodnji predviđeno je 26 milijuna eura za kompenzaciju rasta troškova, a pomoć poljoprivrednicima slijedi i za korištenje OIE, pri čemu se procjenjuje da bi 10 milijuna eura pokrilo projekte oko 100 OPG-ova. Velik paket od 291 milijuna eura pripremljen je i za energetsku učinkovitost kuća i zgrada.

Plenkoviću je svejedno hoće li mjere biti prezentirane kao predizborni paket mjera, a konstatira da se čak i na paket iz doba korone gledalo kao na predizborni. Ukupno je tim programima, kad se podvuče crta, osigurano 5,1 milijardi eura intervencije, odnosno gotovo 6,9 milijardi eura s novim paketom. Tim mjerama, ističe premijer, uvelike je ublažen negativan utjecaj kriza kroz koje bi prošli puno teže bez ovih mjera.