Hrvatske autoceste (HAC) dobile su jedno važno zeleno svjetlo za veliki investicijski pothvat koji se već dugo priprema – rekonstrukciju i izgradnju trećeg traka Zagrebačke obilaznice, prometnice s najvećim dnevnim prolazom automobila u zemlji.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije odobrilo je nakon provedenog postupka ocjene projekta i javne rasprave, da za projekt Hrvatskih autocesta nije potrebno provođenje postupka procjene utjecaja na okoliš, niti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Na planirani zahvat razmotren Elaboratom zaštite okoliša, nisu zaprimljene primjedbe javnosti, a iz detaljno analiziranog dokumenta, koji daje pregled svih planiranih aktivnosti i njihovog utjecaja na okoliš, utvrđeno je da planirani zahvat neće imati značajan negativan utjecaj na okoliš, uz mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša. Prema grubim procjenama HAC-a, realizacija tog projekta iziskuje najmanje 335 milijuna eura…

Premda se u javnosti baratalo procjenama da bi realizacija mogla startati već krajem ove ili početkom iduće godine, još je niz koraka prije nego se ‘zakopa prva lopata’.

U HAC-u kažu kako nakon ishođenja Rješenja da za projekt rekonstrukcije i dogradnje obilaznice nije potrebno provesti procjenu utjecaja zahvata na okoliš, nastavljaju aktivnosti na izradi projektne dokumentacije s ciljem ishođenja lokacijske dozvole. Dinamika tih procesa ne ovisi samo o HAC-u, zbog čega niti ne žele ulaziti u definiranje vremenskog okvira.

Neusporediva 1980.
Idejno rješenje razmatrano u ovom postupku obuhvaća trasu dužine 26 kilometara od Lučkog do Ivanje Reke, na kojoj se ne predviđa nova čvorišta. Obuhvatit će se, dakle, čvorove Jankomir, Lučko, Buzin, Jakuševac, Kosnica i Ivanja Reka, a uz proširenje s četiri na šest traka, u planu je i obnova cjelokupne kolničke konstrukcije, sustava vanjske i unutarnje odvodnje, prometne signalizacije, rasvjete, te zaštite od buke.

Samo proširenje autoceste iziskuje i rekonstrukciju i prilagodbu brojnih drugih objekata na obilaznici, pa i rušenje nekih od njih. Analiza koju je izradio zagrebački Inženjerski prometni zavod (IPZ) pokazala je i da su objekti koji su građeni prije više od 40 godina projektirani po bitno drukčijim standardima.

“Opterećenja (promet, potres i donekle temperatura) definirana današnjim propisima nadmašuju ona iz 1980., čak i do dva puta”, stoji u IPZ-ovom elaboratu, uz konstataciju da na temelju podrobnih analiza s punim pravom mogu zaključiti da “postojeće konstrukcije mostova i vijadukata u zatečenom stanju ne mogu zadovoljiti zahtjeve koje postavljaju aktualni propisi, koji reguliraju područje proračuna mehaničke otpornosti i stabilnosti”. Ukratko, postojeći objekti su u lošem stanju, zahtijevaju sanaciju, te eventualna proširenja ili prenamjena zaustavne u prometnu traku nisu moguća.

Na popisu objekata koji su idejnim rješenjem predviđeni za rušenje tako su nadvožnjaci Kosnica i Ivanja Reka, te željeznički nadvožnjak Hrvatski Leskovac. Na njima nije moguća dogradnja novog traka, pa će biti najprije srušeni i potom na istoj lokaciji (uz izuzetak Ivanje Reke, gdje će se tražiti najbliža lokacija) izgrađeni novi nadvožnjaci, a prije toga osigurat će se zaobilazni pravci, kako bi se tijekom radova omogućilo promet obilaznicom.

Među ostalim, predviđeno je i rušenje i izgradnja novog mosta Dubava, vijadukata Kanal Odra, Buzin I i Buzin II, podvožnjaka Dolci i Mičevec, te mostova Sava i Ivanja Reka, dužine 1100 metara i 850 metara, koji će biti i najzahtjevniji zahvati na dionici Kosnica – Ivanja Reka. Zagrebačka obilaznica, inače, ukupno ima 14 nadvožnjaka i 11 podvožnjaka, vijadukata i mostova, te 13 prijelaza i prolaza.

Na prvoj dionici, Zagreb zapad – Lučko, nalazi se odmorište Plitvice, čija je obnova u tijeku i koje nije obuhvaćeno ovim projektom. Među ostalim, idejno rješenje predviđa izgradnju posve novog odmorišta Mlaka, na sjevernoj dionici, s benzinskom postajom, trgovinom i ugostiteljskim objektom, te parkirnim mjestima za automobile, kamione, autobuse.

Konstantan rast prometa
Opseg radova koji će se u rekonstrukciji i dogradnji obilaznice poduzimati pokazuje da je riječ o izuzetno kompleksnom i zahtjevnom građevinskom pothvatu, ali i na organizaciji prometa, koji ima ne samo lokalni značaj, nego je i dio paneuropskog koridora X, te povezuje promet od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom.

Promet postaje sve intenzivniji i, po ocjeni IPZ-a, premašuje trenutačni kapacitet obilaznice. U idejnom rješenju navode se podaci za 2019., kada je na najprometnijoj dionici u prosjeku dnevno prolazilo 66.366, a tijekom ljeta 78.373 vozila, a na ostalim dionicama od 51.403 do 61.697 u prosjeku, a tijekom ljeta 70.218 vozila na dan. Promet obilaznicom nakon pandemije konstantno raste, pa je povećanje kapaciteta obilaznice neminovno.

Osim samih poslova, zahtjevno je za tako veliku investiciju i organiziranje financiranja, jer, kako nam je potvrđeno u HAC-u, za projekt Zagrebačke obilaznice zasad nije predviđeno sufinanciranje putem EU fondova.

“Hrvatske autoceste aktivno traže mogućnosti EU sufinanciranja za svoje projekte, ali tu je potrebno napomenuti da je dostupnost sredstava EU za izgradnju cesta sve manja, budući da EU više potiče ulaganja u infrastrukturu drugih vidova prometa. Uz to, za ista sredstva konkuriraju i drugi upravitelji cestama i autocestama”, odgovorili su iz HAC-a.