Dobro je da je Vlada prepoznala duh gospodarstva i razinu šteta koje mogu izazvati pritisci rasta cijena energenata, no ovo je tek grubi okvir i puno toga će ovisiti o tome kako će se definirati i organizirati realizacija.

Tako je Vladin paket mjera za ublažavanje inflatornih pritisakaprokomentirao Ivan Miloloža, vlasnik Munje, jedne od tvrtki koja je ozbiljno pogođena višestrukim poskupljenjem plina.

Vladin paket, doista je, kako ga je prezentirao premijer Andrej Plenković, sveobuhvatan, zapasao je široku društvenu lepezu, kao i proizvoda za koje se smanjuje PDV, a pomoć je predviđena i za poduzetnike, kojima će se, kao i građanima, omogućiti vaučere za pokrivanje dijela troška plina, dok će poljoprivrednici dobiti potporu za nabavu mineralnih gnojiva.

Ukupna vrijednost paketa je 4,8 milijardi kuna, a najveći dio odnosi se na kućanstva. Mjere za gospodarstvo, prema pojašnjenju Vlade, morale su biti male vrijednosti, te nisu mogle biti usmjerene, primjerice na opskrbljivačima plinom, jer samo u obliku koji je ugrađen u ovaj paket moguće su prema pravilima EK. Na snazi će biti od 1. travnja.

Primjena se poklapa s krajem sezone grijanja, pa je očekivanje Vlade da će efekt biti maksimalno ublažavanje udara na kućne proračune i očuvanje kupovne moći, te će time pridonijeti nastavku trenda oporavka i konkurentnosti gospodarstva.

Za one u gospodarstvu koje pogađa drastičan rast cijena plina enigma je kako će u praksi izgledati korištenje vaučera. Realizacija je u najavljena preko Hamag-Bicroa, u kojem nemaju više informacija, no na prezentaciji je rečeno kako primjena mjera neće biti retroaktivna.

Upravo to dobilo je i najviše negativnih ocjena gospodarstvenika, posebno manjih poduzetnika, kojima su troškovi za plin eksplodirali 15. studenoga lani, od tri do čak sedam puta.

“Ovom najavom za nas kalvarija ne prestaje, malo će nas dočekati 1.travnja”, ogorčen je jedan od poduzetnika iz ove pogođene skupine.

Mirko, mali i srednji poduzetnici, s godišnjom potrošnjom do 10 Gwh, moći će računati na pokrivanje do 15 lipa po Kwh, a subvencionirani iznos svaki će im se mjesec skidati s vaučera zaključno s računom do 30. ožujka 2023.

Prema procjeni Vlade trebat će oko 600 milijuna kuna za tu mjeru i njome bi trebalo biti obuhvaćeno 99% poduzetnika te skupine. Najveći potrošač plina u gospodarstvu, Petrokemija, neće moći koristiti tu mjeru, no djelomično će olakšanje tereta zbog cjenovnih udara osjetiti s pokrivanjem troškova poljoprivrednicima, koji će primati potpore za nabavu mineralnih gnojiva.

Mogu računati na potpore do 20 ha poljoprivrednog zemljišta, za prvih 10 hektara 450 kuna po hektaru, a za preostali dio po 250 kuna. Mjerama se očekuje obuhvat od oko 88.000 gospodarstava, a za mjeru je predviđeno 200 milijuna kuna.

I za ribare, oko 2000 njih, osigurano je 50 milijuna kuna potpora za troškove plavog dizela. U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori detaljnije će razgovarati o mjerama, no predsjednik Mladen Jakopović očekuje da će dio proizvođača biti nezadovoljan.

Nada se i da će Ministarstvo poljoprivrede imati dodatan senzibilitet prema proizvodnji, naročito stočarstvu, kako bi se sanirali gubici koji su sve veći.

Damir Zorić, glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca/S. Šimunović/PIXSELL

Razočarani ugostitelji
Poljoprivrednici i proizvođači pozitivno gledaju na smanjenje PDV-a na niz proizvoda, a tim režimom obuhvaćeni su plin i toplinska energija, za koje će stopa biti trajno snižena na 13%, koliko iznosi i za struju, dok će od 1. travnja do 31. ožujka 2023. PDV na plin biti smanjen na 5%.

Na 13% spušta se PDV i na pelete, briket i sječku, dok se s postojeće snižene stope od 13% dodatno smanjuje PDV na svježe meso, ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti, te dječju hranu, sadnice, gnojeva i pesticide na 5%, a na tu razinu Vlada smanjuje i stopu PDV-a na maslac i margarin, te na higijenske uloške i tampone i ulaznice za sportske, kulturne i ostale priredbe.

Ugostiteljski sektor zaboljelo je što na tu listu nije uvrštena i kava, čaj i sokovi, što od Vlade već dugo traže kako bi očuvali goste u svojim objektima.

Reakcije je odmah potakla skepsa i očekivanje da se manji PDV neće osjetiti na konačnim cijenama proizvoda. Iz HOK-a su istaknuli su kako, budući da paket mjera stupa na snagu za mjesec i pol, ostaje otvoreno pitanje u kojoj mjeri se može očekivati smanjenje cijena proizvoda i usluga, s obzirom na to da velik broj obrtnika već trpi štete zbog višestruko većih računa.

Premijer je na to pitanja samo mogao konstatirati da je Vlada učinila prvi korak, te pozvati sve u lancu da pokažu solidarnost i ne koriste priliku za profit, a poručio je i da će sada biti važan i angažman udruženja za zaštitu potrošača.

I glavni direktor HUP-a Damir Zorić pozvao je kupce da kažnjavaju one koji se ne solidariziraju u suzbijanju inflacije. Na smanjenje PDV-a odnosi se inače gotovo polovica ukupnog paketa pomoći, oko 2,1 milijarde kuna, a ministar financija Zdravko Marić ne vidi potrebnim rebalans proračuna.

Dio paketa koji se odnosi na subvencije za plin, za svaku od kategorija po 600 milijuna kuna, pokrivat će se prodajom emisijskih jedinica stakleničkih plinova.

Teret mjere ograničavanja rasta cijena struje za kućanstva za 9,6% umjesto 23%, podnijet će HEP, a procjena je da će zbog toga prihodi pasti za 460 milijuna kuna. U fokusu mnogih u ovom paketu je smanjenje PDV-a, a poduzetnici će u pravilu prokomentirati da je za većinu to tek prolazna stavka.

Angažman regulatora
Damir Zorić kaže da njegovo smanjivanje i nije beznačajno, prvenstveno za velike tvrtke, jer iako se iznos PDV-a povlači, on predstavlja likvidnosni problem, što je u uvjetima u kojima se posluje itekako ima značaj. Za poslodavce koji imaju glavobolje zbog plina važno će biti i da se primjene drugi instrumenti, prvenstveno tamo gdje postoje lokalni monopoli.

“Jednostavno je izračunati ulazne i izlazne cijene i utvrditi je li poskupljenje plina opravdano, a tu sada očekujemo i angažman regulatornih agencija”, poručuje Zorić.

On, kao i ostali predstavnici gospodarstva kojima je prezentiran paket mjera, nemaju još uvid u detalje tehničke provedbe, a predložio je, kaže, otvaranje “crvenog telefona”, referentne točke gdje bi se za potrebe gospodarstvenika bila moguća komunikacija o detaljima provedbe mjera iz ovog paketa.