Novi Prekršajni zakon koji je stupio na snagu početkom ove godine udvostručuje zastarne rokove za prekršaje, bitno pojednostavljuje izricanje kazni te predviđa znatno više novčane kazne za sve vrste prekršitelja. Najviša kazna za prekršaje koje počine građani – fizičke osobe, umjesto dosadašnjih 15.000 sada iznosi 50.000 kuna, najmanja kazna iznosi sto kuna, no za prekršaj u području ugrožavanja prirodnih bogatstava, okoliša i očuvanja prirode iznimno je moguće propisati i izreći novčanu kaznu do milijun kuna i prema okrivljeniku koji je fizička osoba.
Dvostruko više
Za pravne osobe sada prekršajni sudovi mogu izreći maksimalnu kaznu od milijun kuna (najviša kazna dosad iznosila je 500.000 kuna), a najmanja kazna po novome iznosi 2000 kuna. Novitet je i što uz podjelu na fizičke i pravne osobe zakon prvi put različite kazne predviđa i za fizičke osobe poput obrtnika ili drugih koji se bave drugom samostalnom djelatnošću. Ako oni počine prekršaj koji je u vezi s obavljanjem obrta ili samostalne djelatnosti, maksimalna propisana i izrečena novčana kazna iznosi pola milijuna kuna. Poskupjele su i kazne za prekršaj propisan odlukom lokalnih vlasti: za prekršaj pravne osobe ne može biti propisana, a ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 500 kuna ni većem od 10.000 kuna, a kazneni se okvir za prekršaje u vezi s obrtom kreće u rasponu od 300 do 5000 kuna. Pritom nova milijunska kazna za prekršaje pravnih osoba nije ujedno i najviša moguća propisana i izrečena kazna u odnosu na njih. Za najteže prekršaje propisane zakonom u području poreza, carine i financija, telekomunikacija i elektroničkih komunikacija, ugrožavanja tržišnog natjecanja, državnih robnih pričuva te rada i zapošljavanja na crno moguće je po novome propisati i izreći kaznu u visini dvostrukog općeg maksimuma što znači da kazna može iznositi dva milijuna kuna. Isto se omogućuje i za slučaj najtežih prekršaja u području ugrožavanja prirodnih bogatstava, okoliša i očuvanja prirode, sigurnosti i zdravlja na radu, socijalne sigurnosti, biološke raznolikosti te unošenja u okoliš i stavljanja na tržište genetski preinačenih organizama ili proizvoda od njih te u području graditeljstva za neispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu. No u pogledu zakonskog kaznenog maksimuma ni dva milijuna novčane kazne nije krajnji limit jer je moguće za najteže prekršaje u područjima od carina i poreza do neispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu izreći novčanu kaznu u postotku od 1 do 10 posto prema povrijeđenoj zaštićenoj vrijednosti. Za takve slučajeve zakonodavac prvi put predviđa da ne vrijede ograničenja maksimuma novčane kazne ni prigodom utvrđivanja kazne ni izricanja ukupne novčane kazne.
Gornji limit
Još jednu mogućnost strožeg kažnjavanja predviđa aktualni zakon, a tiče se počinitelja prekršaja iz koristoljublja kojim je ostvarena imovinska korist. Najviša kazna u tom slučaju iznosi dvostruko više od propisane kazne za taj prekršaj. Uspoređujući zaprijećenu visinu kazni uočljiv je trend sve viših kazni. Prekršajni zakon koji je donesen 2002. predviđao je maksimalnu kaznu za građane u iznosu od 10.000 kuna, a zakon iz 2004. povisio je taj iznos na 15.000 kuna, dok je najnoviji propis koji je upravo stupio na snagu kao maksimum uveo 50.000 kuna kazne. Zakon iz 2002. u pogledu pravnih osoba propisivao je gornji limit od 100.000 kuna kazne što je 2004. podignuto na pola milijuna kuna, a sada najviša kazna iznosi milijun kuna (ako je riječ o teškim prekršajima iznosi dva milijuna kuna). Za najteže prekršaje poput poreznih i carinskih zakon iz 2002. kao najvišu kaznu predviđao je milijun kuna, a sada ona iznosi dva milijuna kuna.
Povećati učinkovitost oštrijim sankcijama
Novim zakonom Ministarstvo pravosuđa kani smanjiti broj neriješenih sudskih zaostataka i povećati učinkovitost pooštrenjem sankcija. Među neriješenim predmetima navode da se čak 30 do 35 posto zaostataka odnosi na prekršajne postupke te da je u mnogima riječ o minimalnim kaznama. Izmjenama Prekršajnog zakona iz 2002. današnja administracija pripisuje krivnju što je postao dugotrajan postupak. Na sve se presude mogla uložiti žalba, a Visoki prekršajni sud je presude donosio u samo 50 posto slučajeva, dok je ostatak završavao u zastarama. Novi zakon rokove zastare udvostručuje, a o žalbi na obvezni prekršajni nalog odlučuje prvostupanjski sud. Njegova je odluka pravomoćna, a ocjenjuje se da će to znatno rasteretiti Visoki prekršajni sud.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu