Povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, racionalnije i efikasnije korištenje resursa, jačanje otpornosti na klimatske promjene te okretanje održivim i ekološki prihvatljivim praksama u poljoprivredi, prioriteti su u nadolazećem razdoblju, poručeno je sa stručnog skupa “Samodostatnost u hrani za sigurnu budućnost” koji se u organizaciji HGK Županijske komore Sisak i u suradnji sa Županijskom komorom Otočac održao u Sisku.

Jedno od važnih pitanja je kako povećati produktivnost i fizički obujam proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda da bismo u budućnosti mogli smanjiti uvoznu ovisnost i lakše se nosili s globalnim tržišnim poremećajima i cjenovnim pritiscima, kazao je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

Ulaganje od 2,2 mil. eura
“U prva četiri mjeseca ove godine bilježimo nastavak negativnih trendova iz proteklih godina. Izvoz nam gotovo stagnira, uvoz je rastao za 11 posto, a pokrivenost uvoza izvozom s prošlogodišnjih 68 posto pala je na 62 posto.

Posebno brine struktura vanjskotrgovinske razmjene – 74 posto vanjskotrgovinskog suficita čine uljarice i žitarice, a s druge strane, uvozimo velike količine mesa, mlijeka, voća i povrća, proizvoda s najvećom dohodovnosti i najvećom dodanom vrijednosti. Hrvatskoj je potreban zaokret u vođenju poljoprivredne politike s jasnim prioritetima i boljom fokusiranošću potpora što zahtjeva izmjene strateškog plana ZPP-a”, poručio je Kovačević.

Za razvoj hrvatske poljoprivrede kroz Strateški plan 2023.-2027. na raspolaganju je 3,8 milijardi eura, a cilj je u ovom razdoblju kroz poljoprivredne EU fondove domaćim poljoprivrednicima i ostalim korisnicima u ruralnom prostoru dodatno osnažiti dohodak te modernizirati poljoprivrednu proizvodnju, podignuti razinu prerade i povećati ukupnu razinu samodostatnosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u RH.

“U Strateškom planu stoga je podignut i udio financiranja iz nacionalnih sredstava s 15 na 20 posto te je povećana omotnica za poljoprivredu za 103 milijuna eura”, kazao je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Jedna od važnijih investicija u poljoprivredi na širem sisačkom području, u iznosu od 2,2 milijuna eura, je ona Proizvođačke Organizacije Posavina i Moslavina (PO-PIM) koja ima 32 člana- poljoprivredna proizvođača s područja Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije, koji obrađuju oko 3500 hektara poljoprivrednog zemljišta.

Ivica Šarec, prokurist PO-PIM-a, kaže da će se navedeni iznos, koji uključuje i dio europskog novca osiguranog preko podmjere 4.1. “Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva”, uložiti u gradnju skladišnog prostora. Radovi kreću uskoro, a završetak gradnje predviđene je za kraj lipnja 2025.

Inovativni primjeri
Sve bitnija tema za sektor poljoprivrede i proizvodnje hrane je zelena tranzicija i prilagodba novom modelu kružnog gospodarstva, o čemu se govorilo na panelu Agroekologija i zelena tranzicija.

Dragica Jerkov, vlasnica tvornice organskog gnojiva od sirove ovčje vune Eko Lika GREENNovation, predstavila je Woolee brend kao primjer kako se inovativnim pristupima može značajno pridonijeti agroekologiji i zelenoj tranziciji, posebno u kontekstu sve veće globalne svijesti o potrebi za održivim i ekološki prihvatljivim rješenjima u poljoprivredi.

“Naš inovativni pristup kružnom gospodarenju smanjuje otpad i stvara dodanu vrijednost, promovirajući održivu poljoprivredu i ekološki prihvatljive prakse. Naši proizvodi imaju znanstveno potvrđenu učinkovitost i sigurni su za okoliš i zdravlje ljudi. Proces otkupa vune od lokalnih OPG-ova osigurava visoku kvalitetu sirovine, transparentnost i podršku lokalnoj zajednici, čime Woolee postaje lider u održivom poslovanju”, kazala je Jerkov.