Premijer Zoran Milanović u ponedjeljak se osvrnuo na prekomjerni deficit i dug Hrvatske, ustvrdivši da se javni dug drži pod kontrolom, a smiruje se i deficit te je kazao da se osim trošarina nove mjere ušteda neće ticati građana.

Odgovarajući na upit novinara u Institutu za tumore u Zagreb uoči objave izvješća Državnog zavoda za statistiku (DZS) o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države, premijer Milanović kazao je da se nove mjere štednje, koje Vlada šalje u Bruxelles, neće ticati građana, izuzev trošarina.

"One su manje-više jasne i neće se ticati građana, osim ovih trošarina koje smo morali napraviti zbog procedure prekomjernog deficita. Od prvog dana Vlade, korisnike proračuna smo malo dirali, u odnosu na ono što se očekivalo i tražilo, i što bi svaki dežurni stručnjak u Svjetskoj banci, Europskoj komisiji ili MMF-u preporučio", rekao je premijer.

Istaknuo je i da bi te institucije, recimo, preporučile da se Klinika za tumore zatvori, jer to košta.

"Mi znamo da košta, ali i čemu služi. U tome je razlika između nas, koji odgovaramo svojim građanima, i onih koji se neodgovorni, a bave se politikom u Hrvatskoj i pričaju svašta. Ili onih koji nam dolaze sa savjetima kako preko noći napraviti uštede. Ako se radi na taj način, preko noći i preko koljena, ruši se ono što je građeno desetljećima, a ovo je figurativno građeno desetljećima – kao i sustav obrazovanja, rada, ulaganja u ljude i opremu", rekao je premijer.

Ocijenio je da tko god dođe i po čijem se nalogu to sreže preko noći, radi lošu stvar.

"To je ono što ja mogu reći oko teme prekomjernog deficita, koja i nije tema. Javni dug držimo pod kontrolom, on je veći nego što je bio prije 3,5 godine jer su nas dočekale strahovite dubioze i deficit o kojem uopće ne želim govoriti koliko je bio 2011. Kada bi se primjenjivala današnja metodologija, bio bi valjda 8 posto BDP-a", rekao je Milanović. Dodavši da je to ogroman deficit, ustvrdio je da se sada on smiruje.

Istaknuo je da je veći je problem privatni dug građana, koji se rijetko iskazuje.

"Ljudi su prezaduženi i jedva nekako "pokrpaju" od prvoga do prvoga. Nemaju ništa više. Bez toga nema potrošnje Naš je najveći zadatak, ako Vlada to može, usmjeravati smanjenje tog duga građana. To ne ide preko noći. U toj su jednadžbi jako bitne banke, koje su u ovoj cijeloj priči prošle s najmanje posljedica, a građani koji su zaduženi za sljedećih 10 ili 15 godina u velikom broju slučajeva servisirat će svoj dug i neće im ostati ništa. To je veći problem od 60 ili 70 posto javnoga duga u BDP-u", zaključio je premijer.

DZS je u ponedjeljak predstavio Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Republici Hrvatskoj, prema kojem je manjak u proračunu opće države za 2014. godinu iznosio je 18,8 milijardi kuna ili 5,7 posto BDP-a, dok je dug opće države na kraju prošle godine dosegnuo 279,5 milijardi kuna, što čini 85 posto BDP-a.

Usporedbe radi, manjak opće države za 2013. godinu iznosio je 17,6 milijardi kuna ili 5,4 posto BDP-a, dok je dug opće države istodobno iznosio 266,1 milijardu kuna, odnosno 80,6 posto BDP-a.

Najveći uteg na proračunski deficit imao je statistički tretman transfera socijalnih doprinosa iz drugoga u prvi mirovinski stup, jer se po statističkim pravilima, ta transakcija ne priznaje kao prihod u trenutku primitka, pa je deficit uvećan za 3,07 milijardi kuna.

Također, bitan utjecaj na povećanje deficita imalo je preuzimanje duga HŽ Carga, u iznosu od 955 milijuna kuna, navodi se u priopćenju DZS-a.

Reklasifikacija dviju financijskih institucija – HBOR-a i DAB-a – pozitivno je pak utjecala na istu kategoriju, dok je uključivanje HBOR-a utjecalo na porast duga države u visini od 4,4 posto BDP-a.