Uz prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira Europska komisija jučer je na sjednici Europskog parlamenta predstavila i instrument za oporavak gospodarstva EU od koronakrize.

Sedmogodišnji proračun (2021.-2027.) trebao bi iznositi 1100 milijardi eura, dok bi fond za oporavak kao drugi dio paketa trebao težiti 750 milijardi eura, a financirao bi se zaduživanjem na tržištima kapitala uz jamstvo država članica.

Prema prijedlogu EK, u okviru fonda za oporavak 500 milijardi eura bila bi bespovratna pomoć najteže pogođenim članicama i sektorima, a 250 bi se dodjeljivale kao povoljni zajmovi. Koliko će od tih sredstava i kada biti na raspolaganju Hrvatskoj, zasad je teško govoriti. U smislu dostupnosti čini se da je najbliže na horizontu tzv. SURE program kao dio sigurnosne mreže usmjeren na zaštitu radnika i radnih mjesta.

No, Ministarstvo financija u svakom slučaju ima “pune ruke posla” na namirivanju potreba financiranja, jer je raskorak tekućih prihoda i rashoda i dalje velik, a za mjesec i pol slijedi i veliko dospijeće obvezničkog inoduga po euroobveznici iz 2010.

Još prilikom operacije domaćeg zaduživanja za proračunske potrebe u svibnju, kad je HNB otkupom državnih obveznica oslobodio likvidnost za upis 11 milijardi kuna 7-godišnjih obveznica, najavljivalo se da krajem ovog odnosno početkom idućeg mjeseca slijedi slična runda domaćeg zaduženja. Međutim, prema svemu sudeći, najprije će se izaći na inozemno tržište.

Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, na novoj euroobveznici se već uvelike radi, a za tu je operaciju Ministastvo financija savjetnički angažiralo Deutsche Bank, JP Morgan, Barclays i Intesa/PBZ.

Plan je da se izdanje realizira za oko dva tjedna, odnosno u drugom lipanjskom tjednu, a u pogledu ročnosti zasad se računa da bi izdanje moglo biti na deset odnosno 11 godina.

O iznosu izdanja zasad je teško govoriti. Na njega će nesumnjivo utjecati i situacija na financijskom tržištu. No, svojevrsni je orijentir i činjenica da 14. srpnja na naplatu stiže desetogodišnja euroobveznica vrijedna 1,25 milijardi dolara (s ugovorenim valutnim swapom) koju treba refinancirati, a zasigurno je intencija da se tim izlaskom na tržište prikupi i nešto novca povrh toga, za financiranje deficita.

Trenutne cijene na sekundarnom tržištu na desetogodišnji hrvatski dug po euroobveznicama impliciraju tražene prinose na razini oko 2 posto. No, neki noviji europski primjeri pokazuju da stanje cijena odnosno prinosa na tržištu obveznica nije najpouzdaniji signal za cijenu novog zaduživanja.

Drugim riječima, ono u nekim slučajevima (pogotovo kod zemalja izvan eurozone) uključuje nemalu premiju u odnosu na pokazatelje sekundarnog tržišta. Tako je, primjerice, Rumunjska početkom prošlog tjedna izdala 10-godišnju euroobveznicu od dvije milijarde eura uz kamatu (kupon) od 3,62 posto, što predstavlja premiju od čak oko četiri postotna boda u odnosu na prinose na njemački dug usporedive ročnosti.

Koji dan prije Rumunjske na međunarodno tržište izašla je i Srbija. Izdanje je zaključila na iznos od dvije milijarde eura i rok od sedam godina, a cijeni je pripomogla gotovo dva i pol puta veća potražnja investitora kroz predbilježbe. Na kraju je kupon na to izdanje utvrđen na 3,12 posto. Na 10-godišnji dug Srbije, čija razina javnog duga je oko 60 posto BDP-a, trenutno se prinosi na tržištu kreću oko 3,35 posto.

Kako bilo, Hrvatska će za oko dva tjedna testirati raspoloženje međunarodnih investitora. O ishodu te operacije, kao i o daljnjem ravoju situacije vezane uz koronavirus i njegove posljedice na gospodarstvo, ovisit će vjerojatno i tajming pomaknute runde domaćeg zaduženja.

Raskorak proračunskih prihoda i obveza plaćanja zasad je prilično velik. Već idući tjedan kreću isplate lipanjskih potpora za plaće (za svibanj), a ovaj je mjesec u pogledu naplate PDV-a kao najizdašnijeg poreza za državne financijaše najizazovniji, jer je cijeli travanj bio u znaku lockdowna, a Vlada je usto kroz paket mjer omogućila i plaćanje tek po naplati fakture.

Pored toga, snažan pečat korone imaju i ostale prihodne stavke proračuna jer se u okviru pomoći gospodarstvu masovno koriste i privremene mjere odgode i/li oprosta za porezna davanja.

Kao što se već sada za neke od mjera Vlade najavljuju produljenja incijalno predviđenog razdoblja primjene , tako mnogi smatraju da je do kraja godine izvjestan još jedan rebalans proračuna, pa i pratećeg računa financiranja. Podsjetimo, rebalansom je za ovu planiran deficit od 25,3 milijarde kuna, dok je originalnim planom bilo predviđeno samo 2,1 milijardu. Zbog toga je, među ostalim, korigiran i plan zaduživanja.