‘Za liječenje posljedica pušenja godišnje bismo mogli izgraditi dvije bolnice’

Autor: Ana Roksandić , 03. srpanj 2024. u 07:00
Ranko Stevanović, predsjednik Udruge za smanjenje šteta po zdravlje/S. Šimunović/PIXSELL

Domaće zdravstvo godišnje potroši 200 milijuna eura na bolesti izravno povezane s pušenjem.

Skromne procjene govore da domaće zdravstvo godišnje potroši 200 milijuna eura na bolesti izravno povezane s pušenjem, a za taj novac mogla bi se izgraditi jedna ili dvije ozbiljne bolnice, ističe Ranko Stevanović, predsjednik Hrvatske udruge za smanjenje šteta po zdravlje (HaRPH).

I dok zdravstvu uskoro slijedi još jedna u nizu financijskih injekcija za nagomilane dugove, porezni stručnjaci mišljenja su da bi trebalo još pojačati oporezivanje duhanskih proizvoda.

Neosporno je da duhanski biznis donosi izdašne prihode od trošarina i PDV-a državnom proračunu, a istovremeno duhanski dim uzrokuje neizmjernu štetu zdravlju. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), pušenje je odgovorno za smrt više od osam milijuna ljudi, u Hrvatskoj brojke govore o oko 9000 smrti svake godine.

“Više od 40 bolesti izravno je povezano s pušenjem, od zloćudnih novotvorina dišnog sustava, do nosa i usta gdje ulazi dim pa sve do ošita gdje se znaju javiti različiti oblici novotvorina”, objasnio je doktor Stevanović.

Procjena izravnih i neizravnih troškova pušenja za zemlje Europske unije iznosi 97,7 milijardi eura, od čega izravni troškovi iznose 49,83 milijardi eura, a neizravni 47,87 milijardi eura. Procijenjeni ukupni ekonomski troškovi pušenja u Europi dosežu oko 2,5 posto BDP-a.

Država uzima tamo gdje ima

‘Duhanski proizvodi, kao i naftni derivati, relativno snažno opterećeni različitim oblicima poreza, jer država uzima novca tamo gdje ga ima’, kaže Grubišić.

Milijuni u proračun
Država godišnje ubere milijune eura od nameta na duhanske proizvode. Porezni stručnjak Andrej Grubišić pojašnjava da su “duhanski proizvodi, kao i naftni derivati, relativno snažno opterećeni različitim oblicima poreza, jer država uzima novca tamo gdje ga ima”.

Neelastičnost potražnje za duhanskim proizvodima, odnosno nesklonost pušača da promijene naviku, je relativno visoka, pa čak i pri aktualnim cijenama kutije cigareta. Grubišić ocjenjuje kako pušači nisu svjesni koliko zapravo javnozdravstveni sustav stoji njihovo liječenje, a izdaci HZZO-a su ogromni.

“Očigledno ima dovoljno velik broj ljudi koji to konzumiraju, ne smatram to ni dobrim ni lošim, to su njihove legitimne odluke. Smatram to lošim za njihovo zdravlje i naš zdravstveni sustav ni na koji način nije u dovoljnoj mjeri kompenziran s oporezivanjem takve vrste potrošnje”, smatra Grubišić.

Zabrinjava što u oslabljenom zdravstvenom sustavu, imamo drugu najvišu smrtnost od raka u EU i to je trend koji se ne mijenja već godinama. “U Hrvatskoj oko 3000 ljudi godišnje oboli od raka pluća, a uz to s pušenjem su povezani i rak ždrijela i rak grkljana. Oko 2800 ljudi umre od raka pluća. To su posljedice dima i sagorijevanja duhana, to moramo posebno naglasiti, jer žar cigarete čini najveću štetu”, rekao je predsjednik HaRPH-a.

Većina pušača u Hrvatskoj u dobi od 18 do 75 godina, njih 82 posto, konzumira cigarete, a 18 posto bezdimne proizvode. Zabrinjava što je ovisnost o duhanskim proizvodima u velikoj većini slučajeva dugogodišnja ili cjeloživotna, čak 52 posto ispitanika puši više od 10 godina, a četvrtina dulje od dva desetljeća, pokazuje nedavno objavljeno istraživanje o navikama pušača kojeg je naručila udruga HaRPH, a provela ga je Promocija plus.

9

tisuća ljudi godišnje umre u RH zbog posljedica pušenja

Nulta tolerancija
“Istraživanje pokazuje da polovina pušača ne želi prestati pušiti niti prihvaća apstinenciju kao rješenje. Također ukazuje na još uvijek nedostatnu informiranost pušača o štetnosti pušenja, a još više na informiranost o postojećim manje štetnim alternativama. Istodobno, najmanje 9000 smrti godišnje povezano je s pušenjem klasičnih duhanskih proizvoda.

Smanjivanjem konzumacije cigareta smanjuje se više od 90 posto unosa količine toksičnih spojeva koji nastaju u žaru i dimu cigarete, a povezani su s kardiovaskularnim bolestima i rakom. Stoga je važno integrirati principe smanjenja štete po zdravlje koji mogu pomoći okorjelim pušačima da prijeđu s klasičnih dimnih proizvoda na manje štetne, bezdimne alternative.

Uz istovremeno, nultom tolerancijom, treba prije svega edukacijom i zakonskim mjerama, treba stati na put bilo kojem načinu uzimanja nikotinskih proizvoda kod djece i nepušača”, naglasio je Stevanović.

Bezdimni proizvodi (‘vape’) i sami su kontroverzni oko utjecaja na zdravlje. Istovremeno, njihova popularnost među europskom mladeži raste. Broj osoba u dobi od 11 do 17 godina koji koriste e-cigaretu u Ujedinjenom Kraljevstvu učetverostručio se od 2013., dok je u Francuskoj više od polovice 17-godišnjaka probalo ‘vaping’.

Hrvatska se nalazi među 20 članica u kojima je lani brojka korisnika ‘vapea’ premašivala broj onih koji su se te navike odrekli, pokazuju podaci Eurostata. Na toj listi su i Latvija, Litvanija, Grčka, Nizozemska, Češka i Irska.

Različita medicinska istraživanja o e-cigaretama pokazuju oprečne rezultate. WHO napominje kako e-tekućine koje se koriste u e-cigaretama sadrže aditive, arome i kemikalije koje mogu biti toksične za ljudsko zdravlje pa se postavlja pitanje koliko su zapravo optimalna alternativa klasičnom pušenju.

Komentirajte prvi

New Report

Close