Pad prodaje i smanjen interes kupaca za nekretnine nije utjecao na njihove cijene, koje su nastavile rasti i u trećem prošlogodišnjem tromjesečju. S poskupljenjem na godišnjoj razini većem od 12 posto, Hrvatska bilježi četvrti najbrži skok cijena stanova i kuća unutar EU, a domaći statistički ured izvještava da su cijene korištenih stanova rasle brže od novogradnje, 13,5 posto prema 4,4 posto. Poskupljenja su bila izraženija na Jadranu (16 posto) nego u Zagrebu, u kojem su, inače, nakon 2015. godine prosječne cijene stanova i kuća narasle 2,2 puta, piše Večernji list.
Prema svemu sudeći, poskupljenja stambenih nekretnina nastavit će se i u ovoj godini jer je Vlada najavila snažne financijske intervencije na tržištu, koje se u pravilu prelijevaju i na maloprodajne cijene. Uz to, počinje i naplata poreza na nekretnine, za koju stručnjaci nisu posve sigurni u kojem će smjeru odvesti tržište. U idućih šest godina država će o svom trošku izgraditi oko 11.000 socijalnih stanova, a ponovno se vraća i povrat PDV-a za novokupljene stanove, što je ukinuto prije sedam godina.
– Povrat PDV bila je najgluplja mjera koju je Hrvatska imala jer je utjecao na poskupljenje novih stanova i zato smo ga ukinuli 2018. godine – kaže ekonomski analitičar Željko Lovrinčević, koji je u to vrijeme bio član stručne radne grupe zadužene za porezne promjene. Stručnjaci su tada predložili ukidanje povrata jer se pokazalo da su građevinski investitori automatski dizali cijene novih stanova za iznos vraćenog PDV-a. – Sad se opet vraćamo na evidentno loše rješenje i za tri godine ćemo zaključiti da je to bila kriva mjera – ističe analitičar Ekonomskog instituta.
Inače, Vlada je u sklopu svoje stambene strategije najavila da će kupcima prvih nekretnina vratiti tri posto poreza na promet nekretnina, dok će ljudima koji kupuju nove stanove, a mlađi su od 45 godine, vratiti i polovinu plaćenog PDV-a. Kriteriji po kojima će se ostvarivati povrat trebali bi biti poznati do ožujka, a već je u startu najavljeno da će se nove odredbe primjenjivati retroaktivno, od početka ove godine.
Resorno Ministarstvo graditeljstva procjenjuje da će pravo na povrat poreza ostvariti oko 5000 kupaca rabljenih i novih stanova. Država je najavila da će do kraja ovog desetljeća u provedbu stambene strategije uložiti 1,5 milijardi eura za gradnju novih, subvencioniranje najma postojećih nekretnina te povrat poreza mlađima od 45 godina za stjecanje prve nekretnine. Najavljeno je i pokrivanje troškova najma 9000 privatnih stanova koje će po socijalnim kriterijima, u ime i za račun privatnih vlasnika, iznajmljivati država. Kako će se stambena strategija primjenjivati do 2030., povrat poreza, bilo da je riječ o porezu na promet nekretnina ili o PDV-u za nove stanove, može očekivati oko 30 tisuća kupaca prvih nekretnina. Za 100 tisuća eura od vrijednosti stana povrat poreza na promet nekretnina bio bi tri tisuće eura. PDV na nove stanove iznosi 25 posto, tako da će država kupcima novih stanova vratiti 12,5 posto maloprodajne cijene stana, što je jedna od financijski najizdašnijih državnih stambenih subvencija. Može se pretpostaviti da će država vraćati PDV na vrijednost nove nekretnine do 100 tisuća eura, koliko je bila i granica državnih subvencija za stambene kredite koji su se odobravali desetak godina. Postavi li se granica na 100 tisuća, kupci novih nekretnina mlađi od 45 godina mogli bi dobiti 12,5 tisuća eura povrata PDV-a, što je izdašnije od prijašnjih državnih subvencija za kredite, koje su se kretale ispod 2000 tisuće eura godišnje, odnosno u pet godina oko 9 tisuća eura.
Premda bi pad prodaje u nekim normalnim okolnostima trebao dovesti i do pada cijena, to se, pokazuju u petak objavljeni podaci za treće prošlogodišnje tromjesečje, ipak nije dogodilo. Štoviše, cijene su u trećem kvartalu porasle u odnosu na prethodno tromjesečje 2,4 posto, a na godišnjoj razini više od 12 posto.
Šest godina najma – 43.000 eura
Eurostat navodi da su u istom razdoblju cijene stanova i kuća u europodručju na godišnjoj razini porasle 2,6 posto, a u Europskoj uniji 3,8 posto. Francuska (-3,5 posto), Finska (-2,8) i Luksemburg (-1,7 posto) bilježe najveći pad, dok je najveći rast zabilježen u Bugarskoj (16,5 posto), Poljskoj (14,4), Mađarskoj (13,4), Hrvatskoj (12,3) i Nizozemskoj (10,3 posto). Hrvatska se, prema Eurostatu, nalazi u grupi od pet zemalja – Bugarska, Grčka, Hrvatska Litva i Portugal – u kojima su lani cijene nekretnina narasle više od prosječne stope inflacije.
Kad je riječ o najmu stanova, država će svim privatnim vlasnicima koji joj ustupe svoje stanove za dugoročni najam najamninu isplatiti unaprijed, u dvije rate. Za stan od 65 kvadrata u Zagrebu koji će državni APN iznajmljivati podstanarima šest godina najamnina bi iznosila 43 tisuće eura, od čega bi polovina odmah sjela na račun vlasnika. Pravilnici koji će odrediti iznos najamnine i ostale kriterije po kojima će se provoditi stambena strategija mogli bi u ožujku biti najtraženije štivo.
