Tako je Šveđanima u prosjeku za stambeni kredit od 150 tisuća eura mjesečni anuitet za ratu kredita porastao 300 eura. Hrvati za sada nemaju takvih problema, a zašto je to, još uvijek, tako, objasnio je matematičar i financijski stručnjak, Toni Milun.
“Zato što su kod nas uglavnom kamate bile vezane za nešto što se zove NRS, nacionalna referentna stopa”, rekao je Milun i dodao da je 60 posto stambenih kredita je bilo vezano za to.
Objasnio je da to u prosjeku pojednostavljeno znači: “Koliko nama banke daju kamate kad štedimo?”
“A to je jako nisko. Imate Zakon o potrošačkom kreditiranju koji kaže da kamatna stopa na stambene kredite ne smije biti veća od 33 posto u odnosu na prosjek. A prosjek je sad ispod 3 posto što znači da kamatne stope na kredite ne mogu ići iznad 4 posto. Otprilike 3.80. To znači da smo mirni još neko vrijeme i da su naši građani još neko vrijeme zaštićeni upravo zbog tog zakona i zato što su do 31. prosinca 2022. krediti koje su bili uzimani uglavnom išli uz NRS”, objasnio je Milun za HRT.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu