Turizam kao djelatnost koja obuhvaća brojne poslovne subjekte od velikih hotelskih kuća, srednjih i manjih obiteljskih turističkih tvrtki do OPG-ova i privatnih iznajmljivača, predstavlja jednu od najdinamičnijih gospodarskih grana u svijetu te ujedno ima i značajnu ulogu u pokretanju ciklusa gospodarskog razvoja mnogih regija.

Prije pandemije putovanja i turizam kao jedan od najvažnijih sektora svjetskog gospodarstva činili su 10% globalnog BDP-a i zapošljavali više od 320 milijuna ljudi. Još u 1950-ima samo je 25 milijuna ljudi putovalo u inozemstvo dok je do 2019. taj broj dosegao 1,5 milijardu putnika na godišnjoj razini.

Najveći omjeri u okvirima EU-a

U Hrvatskoj su te brojke u vrijeme prije pandemije bile na razini 18%-20% udjela u BDP-u te je sektor zapošljavao u prosjeku 6-7% ukupnog broja zaposlenih, što su najveći omjeri u EU unatoč sezonalnom karakteru hrvatskog turizma. Zadnje dvije godine bile su iznimno izazovne za apsolutno sve industrije, a posebice je pogođena industrija putovanja i turizma.

Pandemija je uvelike utjecala i izgleda zauvijek promijenila način poslovanja ne samo velikih hotelskih kuća, nego i malih privatnih iznajmljivača. Uvedena je velika nesigurnost u cjelokupno poslovanje te primoralo ponuđače smještajnih kapaciteta na prilagodbu na fleksibilne rokove otkazivanja bez dodatnih naknada. Drugim riječima, gosti ne bi niti razmatrali smještaje koji nisu bili spremni na fleksibilne rokove otkazivanja.

S druge strane, određeni broj gostiju ne bi unaprijed rezervirao smještaj unatoč fleksibilnosti nego bi čekali zadnji tren i tražili najbolju ponudu za smještaj u datom trenutku. Nekada je taj tip gostiju bio vrlo malo zastupljen, ali je tijekom pandemije veliki broj turista prilagodio svoje ponašanje i preferencije neizvjesnim vremenima.

To je uvelo veliku disrupciju na tržište, otežalo planiranje na strani prihoda od prodaje, ali i na strani poslovnih procesa, kao što su npr. potrebni radni kapaciteti, materijalni resursi za redovno poslovanje, planiranje potrebnih količina hrane i pića i sl. Ipak, gotovo svi akteri turističkog tržišta su se uspješno prilagodili novim uvjetima rada uz optimizaciju poslovnih procesa i planiranih resursa kako ljudskih tako i materijalnih.

Turizam je danas dodatno ugrožen velikim stopama inflacije, rastom cijena energenata i ratnim sukobom Rusije i Ukrajine. Unatoč tome, Europska komisija za putovanja (ETC) u zadnjem izdanju svog tromjesečnog izvješća “Europski turistički trendovi i izgledi” predviđa da će ove godine ipak prevladati spremnost na putovanja i time se dokazati otpornost europskog turizma u kriznim situacijama.

Nakon ukidanja ograničenja vezanih uz Covid-19 diljem Europe došlo je do porasta potražnje za putovanjima, iako većinom na kratke relacije. U drugom tromjesečju bilježi se povećanje brojki međunarodnih dolazaka obećavajući snažnu ljetnu sezonu. Većina europskih destinacija bilježi oporavak tržišta u dolascima s glavnih emitivnih tržišta koji su dosegnuli između 60% i 95% razine iz 2019.

S druge strane, velika inflacija i rast cijena energenata mogli bi ograničiti ta putovanja na kratke relacije ili na razmatranje drugih mogućnosti uštede. To bi se trebalo odraziti na stope osobne potrošnje turista, no ostaje za vidjeti kako će se pojedinci, posebice oni s nižim prihodima, prilagoditi uslijed porasta potrošačkih cijena i smanjenog raspoloživog dohotka.

Predviđa se oporavak domaćih putovanja u potpunosti tijekom 2022., dok se za međunarodna putovanja ne očekuje da prijeđu razine iz 2019. čak do 2025. Za sezonu 2022. predviđa se da će dolasci međunarodnih turista u Europu biti 30% manji od onih iz 2019.

Uvijek zanimljivo ulaganje

Turizam je oduvijek bio vrlo zanimljiv segment za ulaganje u Hrvatskoj unatoč osjetljivosti na razne tržišne disrupcije i poremećaje bilo globalno ili lokalno. Još u prethodnoj krizi iz 2008. turizam je pokazao veliku rezistentnost i žilavost.

Uz otpornost, hrvatski turizam je pokazao spremnost i sposobnost za relativno brz oporavak i povratak na redovno poslovanje što je potvrđeno stopama rasta višim u odnosu na druge zemlje konkurentskog kruga na Mediteranu.

Tako je i tijekom pandemije, unatoč otežanim uvjetima poslovanja, ne samo zbog fleksibilnosti nego i zbog pojačanih mjera sigurnosti, dezinfekcije i održavanja, turizam ipak uspio zadržati svoj značaj. U uvjetima zatvorenih granica značajno je povećan broj domaćih turista te je velika većina domaćih turista pojačala svoje turističke aktivnosti diljem Hrvatske.

Dodatno su se počele razvijati neke druge turističke destinacije u zemlji. Tako je npr. kontinentalni turizam značajno počeo razvijati svoju ponudu i to najviše u segmentu raznolike ponude turističkih proizvoda i održavanja raznih manifestacija i festivala kojima su privlačili posjetitelje (npr. festival hodanja, vinske ceste, razvoj staza za cikloturizam, aquaparkovi i sl.)

Jedna od glavnih prednosti hrvatskog turizma svakako je povoljan geografski položaj u odnosu na regiju i glavne konkurente. Za glavna emitivna tržišta, Hrvatska je zapravo auto destinacija što je čini lako dostupnom destinacijom bilo za kratka vikend putovanja bilo za dulja obiteljska ljetovanja.

U vrijeme pandemije to se zapravo pokazalo presudnim kriterijem zbog velikih ograničenja za avio prijevoz, a u današnjim vremenima rasta cijena energenata i ostalih troškova prijevoza bi također moglo biti presudni faktor pri odabiru destinacije za odmor.

Uslijed promjenjive dinamike potražnje te budućih prilika i rizika, na razini industrije je svakako cilj izgraditi, održiviji i otporniji sektor putovanja i turizma. U tu svrhu Ministarstvo turizma i sporta nastoji strateški osigurati konkurentnost turizma putem programa za poticanje zelene i digitalne tranzicije sektora turizma kroz koji je u planu dodjela bespovratnih sredstava (C1.6. R1-I2 – Jačanje konkurentnosti poduzetnika te poticanje zelene i digitalne tranzicije sektora turizma).

Tim programom u okviru NPOO-a se žele potaknuti ulaganja u više dodane vrijednosti poduzetnika, zelenu i digitalnu tranziciju čime bi se dodatno potaknuo oporavak i otpornosti poduzetnika u cijelom lancu turizma. Namijenjeno je ukupno 1,25 milijarde kuna za ulaganje u tri glavne kategorije:

Grupa 1: Razvoj turističkih proizvoda prihvatljivih za okoliš, učinkovitost resursa te zelenu i digitalnu tranziciju što podrazumijeva izgradnju, rekonstrukciju, obnovu i/ili opremanje infrastrukture. Vrijednost planirane alokacije: 1,02 milijarde kuna; Grupa 2: Zelena i digitalna tranzicija malih iznajmljivača te njihova transformacija u poduzetnike u turizmu i ugostiteljstvu što podrazumijeva poticanje poduzetništva u turizmu kroz transformaciju postojećih iznajmljivača u poduzetnike. Vrijednost planirane alokacije: 50 milijuna kuna;

Grupa 3: Poticanje aktivnosti umrežavanja u inovacijske klastere i aktivnosti uvođenja inovacija proizvoda i usluga, inovacija procesa i inovacija organizacije poslovanja u poduzećima u djelatnosti turizma i u povezanim djelatnostima u cjelokupnom lancu vrijednosti turizma. Vrijednost planirane alokacije: 180 milijuna kuna.

Ukratko, novac je osiguran i za poduzetnike je vrlo bitno što brže kvalitetno pripremiti projekte kako bi na vrijeme ušli u investicijski ciklus.