Za kaznena djela u poslovanju lani osuđeno 146 pravnih osoba

Autor: Petra Bulić/VLM , 06. svibanj 2013. u 18:00
76 posto osuđenih platilo je kaznu manju od 20.000 kn

Iako je broj pravomoćnih osuda porastao, brojke su još uvijek niske s obzirom na percepciju gospodarskog kriminala.

Iako je prošle godine broj pravnih osoba prijavljenih za kaznena djela pao čak 30 posto, broj tvrtki i drugih pravnih osoba protiv kojih je pravomoćno zaključen sudski postupak porastao je 44 posto, dok je onih koje su pravomoćno proglašene krivima bilo čak 62,2 posto više nego 2011.!

To, naravno, može značiti da su Državno odvjetništvo i sudovi postali stroži i više se usmjerili na prijestupe tvrtki, ali i da su tvrtke postale bezobraznije pa im je kazneno djelo bilo lakše dokazati. O kolikom skoku je riječ govori i činjenica da se u četiri godine broj pravomoćno zaključenih slučajeva utrostručio, a broj osuđujućih presuda porastao dva i pol puta. Ipak, teško se oteti dojmu da su brojke još uvijek razmjerno niske u odnosu na percipiranu razinu kriminala. Naime, lani je podneseno 1054 prijava za kaznena djela protiv tvrtki i drugih pravnih osoba, gotovo trećinu manje nego 2011. Usporedbe radi, to je tek 0,33 posto svih registriranih pravnih osoba – tvrtki, zadruga, ustanova, udruga i organizacija.

 

1054prijava

podneseno je lani za kaznena djela protiv tvrtki i drugih pravnih osoba

Optužnice je pak Državno odvjetništvo podiglo protiv samo 321 pravne osobe, od čega se 80 posto odnosilo na kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja. Po starom Kaznenom zakonu ona uključuju najširi dio financijskih malverzacija – od mita i sklapanja štetnih ugovora do utaje poreza, zloporaba i obmana. Sudovi su lani pravomoćno zaključili 383 slučaja, 44 posto više nego prethodne godine, ali su krivima pravomoćno proglašene tek 193 pravne osobe. To jest gotovo dvije trećine više nego lani – ali s obzirom na percepciju javnosti o raširenosti gospodarskog kriminala, manje od 200 osuđujućih presuda ipak se čini razmjerno niskom brojkom. Najveći dio osuđujućih presuda – 76 posto ili 146 slučajeva – i ovdje se odnosi na 'poslovna' kaznena djela. U sve 193 osude dodijeljena je, naravno, novčana kazna, no one su u tri četvrtine slučajeva bile manje od 20.000 kuna. Kaznu između pet i deset tisuća kuna moralo je, naime, platiti 70 osuđenika (njih 36 posto), a kaznu između deset i dvadeset tisuća njih 77 (40%).

Kaznu do 50.000 kuna  platile su samo 34 pravne osobe (njih 18 posto), a veće kazne platilo je samo 12 tvrtki: između 50 i 100 tisuća kuna njih osam, a više od 100 tisuća kuna samo četiri pravne osobe. Oduzimanje novčane koristi sud je naredio u samo 24 slučaja.Osim 'poslovnih' kaznenih djela, najviše je osuđujućih presuda bilo s područja kaznenih djela protiv okoliša – tek 14, a slijede kaznena djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine sa deset osuda. Za kaznena djela protiv slobode i ljudskih prava, koja uključuju i povrede radnih prava, bilo je samo tri osuđujuće presude. Kod onih koji nisu proglašeni krivima najviše ih se "izvuklo" zahvaljujući obustavi postupka, 27 optužnica je odbačeno, a oslobađajuću presudu dobilo je 25 pravnih osoba.

Komentirajte prvi

New Report

Close