Iako je Hrvatska već gotovo četiri godine punopravna članica Europske unije, još nije potpuno implementirala sva prava, ali i obveze koje proizlaze iz članstva. Pojedine zemlje EU-a hrvatskim će radnicima ograničavati rad do sredine 2020., no već s početkom 2018. izvjesno pada moratorij na zapošljavanje u Austriji i još nekim zemljama. Najvidljiviji simbol Europske unije svakako je valuta – euro, a ove godine je Vlada Andreja Plenkovića osnovala i povjerenstvo koje će raditi na njegovu uvođenju u Hrvatsku. Procjenjuje se da bi to bilo moguće najranije za pet godina, dakle oko 2022. godine. 

Bez kontrola
No, već naredne godine Hrvatska bi trebala ispuniti sve tehničke uvjete za ulazak u zonu Schengena, a konkretan datum ulaska bit će, prije svega, politička odluka. Kako je Hrvatska gospodarski i turistički uglavnom okrenuta Europskoj uniji, jasno je da bi ulazak u Schengen uvelike olakšao prelazak europskih granica.  U Udruzi hrvatskih cestovnih prijevoznika ističu da bi im ukidanje graničnih kontrola olakšalo poslovanje zbog bržeg prelaska hrvatske granice.

"Svaki korak u našoj integraciji u EU je velik za domaće gospodarstvo. Kad smo 2013. ušli u EU, to je bio ogroman napredak jer više nije bilo carina, špedicija i čekanja na većini granica preko kojih naši prijevoznici voze. Ulazak u Schengen bi bio dodatni korak. Stoga apeliram na političare da nas ne drže na začelju u najpodređenijoj ulozi u EU nego da učine sve što treba da uđemo u Schengen s Rumunjskom i Bugarskom", kazao je Dragutin Kranjčec, predsjednik Udruge, ali i direktor prijevozničke tvrtke Tonimir transport international (TTI) iz Varaždinskih Toplica.

Bilo bi, veli, nekorektno reći da hrvatski vozači kamiona sad imaju nekih većih problema prilikom prelaska granica. No situacija se, dodaje, mijenja tijekom neke krize ili političke napetosti, posebice sa Slovenijom, kada ta zemlja uvodi striktne i dugotrajne kontrole svojih granica. Također je svjestan da će ulazak u Schengen dovesti i do složenijih postupaka kontrole na hrvatskim vanjskim granicama koje će onda postati granice Europske unije i Schengena. 

Veliko olakšanje
I dok prijevoznici na granicama Unije imaju manjih problema zbog čekanja i kontrole vozača, autobusni prijevoznici bi od Schengena profitirali puno više jer kontrola 50-ak putnika u autobusu može potrajati duže od sat vremena. Dean Čebohin, direktor razvoja poslovanja za FlixBus CEE South, ističe da ih, kao dio autobusne industrije, pitanje ulaska u zonu Schengena izuzetno interesira te stoga i sami prate razvoj ostvarenja tog cilja.

"Prema Schengenskoj evaluaciji o spremnosti Hrvatske za ulazak u Schengensko područje potrebno je ispuniti 98 kriterija kako bi ušli u ovu zonu. Posljednja informacija kojom raspolažemo jest zadovoljavanje tek 68 kriterija te smatramo kako prije 2019. godine nije realno da će Hrvatska ući u zonu Schengena. Ulazak u zonu za FlixBus, kao autobusnog prijevoznika, u prvom redu olakšat će samo putovanje Europom. Trenutna granična čekanja, osobito ona na hrvatskoj granici protežu se od pola sata do pet sati, ovisno o razdoblju godine, ali i vremenu prelaska granice tijekom dana, što izuzetno utječe na putnike u smislu nezadovoljstva putovanjem, osobito za one koji moraju stići na neki drugi polazak, bilo da se radi o nastavku putovanja FlixBusom ili zrakoplovom.

Nezadovoljstvo dodatno potiču potpuno ručno pregledavanje svih putnih torbi putnika na hrvatskim granicama. Ulaskom u zonu vjerujemo da ćemo i mnogim poslovnim putnicima koji trenutno biraju druga prijevozna sredstva, uz sve dodatne usluge koje pružamo tijekom putovanja, autobuse učiniti privlačnijim, jednostavnijim i sigurnijim prijevoznim sredstvom. Na globalnoj razini za FlixBus koji povezuje Europu preko Rumunjske i Bugarske ovo je odlična vijest. Već ove godine, putnici u tom smjeru mogu računati na točnost i sigurnost putovanja", ističe Čebohin.

Europska unija je zadnji put izvršila kontrolu Hrvatske spremnosti za Schengen prije 10-ak dana, a rezultati nalaza će biti poznati naknadno. No, nakon kontrole sredinom 2016. godine, europski evaluatori dali su 98 preporuka za uklanjanje nedostataka u kontroli hrvatske granice. U Ministarstvu unutarnjih poslova – MUP kažu da je dosad provedeno već više od polovice tih preporuka. Navode da oni na međuresornoj razini, u suradnji s drugim nadležnim tijelima državne uprave, koordiniraju sve aktivnosti usmjerene na otklanjanje nedostataka utvrđenih evaluacijom u području vanjske granice. Iz MUP-u su komentirali da je daljnje napore potrebno usmjeriti na gradnju infrastrukture i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na pojedinim graničnim prijelazima te ubrzati radove u zračnim lukama radi ispunjavanja svih schengenskih standarda.

Sam MUP je odlučan ispuniti sve preporuke slijedom pojedinih evaluacija i osigurati punu primjenu schengenske pravne stečevine tijekom 2018. Pripremajući se za ulazak u Schengen, Hrvatska je iskoristila gotovo sav novac koji joj je EU dala na raspolaganje za tu svrhu. Za 120 milijuna eura kupljena su vozila, brodovi, helikopteri za nadzor granice, sagrađene su ili obnovljene postaje granične policije, nabavljene termovizijske kamere… No, nakon zadovoljenja svih tehničkih uvjeta, na red dolaze oni politički, a primjer Bugarske i Rumunjske pokazuje da to može potrajati godinama. Slovenija je već najavila da će blokirati Hrvatsku zbog nepriznavanja arbitražne presude oko granice.