Kako djelotvorno riješiti toliko različite izazove? Dok se s jedne strane jadranske županije svim silama trude ostvariti što dužu i bolju turističku sezonu – kao pretpostavku brzog gospodarskog oporavka, Sisačko-moslavačka županija gotovo da ništa ne može sama napraviti te svoj razvoj gotovo potpunosti veže uz mjere Vlade. koja stoga i priprema pokretanje dva razvoja procesa, s velikim očekivanjima tamošnjeg progresa.

Ne tako davno jedna od primarnih industrijskih regija Hrvatske, dodatno potresima stradala, danas jedna od najmanje razvijenih županija sa 172.439 stanovnika, sjedište je tek 2% svih tvrtki u Hrvatskoj i doprinosi oko 3% nacionalnom BDP-u. Sa stopom nezaposlenosti prema DSZ-u od 19,9 %. preklani, i prema kriteriju trenutno važećeg indeksa razvijenosti s čak 84% teritorija koji ima status potpomognutog područja.

No u narednom razdoblju nesumnjivo će se vidjeti ozbiljni pozitivni pomaci u gospodarstvu Sisačko-moslavačke županije, najave napretka i oporavka stižu iz Vlade čija je očekivanja predstavila ministrica poljoprivrede Marija Vučković,  pritomizvijestivši na internetskoj stranci resora koji vodi o svom jučerašnjem sudjelovanju u svojstvu izaslanice predsjednika Vlade Andreja Plenkovića na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Petrinje.

Njezina poruka zasniva se na Vladinim očekivanjima efekata iz Programa društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom, za koji su predviđena sredstva od 14,6 milijardi kuna. Program u fazi e- savjetovanja (traje do 2. Rujna) objavio je predlagatelj Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova, i predstavlja sveobuhvatni paket mjera za koji u velikoj mjeri predstoji operacionalizacija. Tiče se dva odvojena ali komplementarna razvojna procesa, kako navode, to su što brža obnova zgrada i infrastrukture oštećenih ili uništenih u potresu te kreiranje poticajnog okvira za društvenu i gospodarsku revitalizaciju Županije, s različitim izvorima financiranja.

Od značajnijih ulaganja samo u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, redefiniranih na području Sisačko-moslavačke županije, izdvaja se npr. njih 5. To su više od milijarde kuna vrijedan projekt rekonstrukcije postojeće i izgradnje drugog kolosijeka željezničke dionice Dugo selo- Novska, poddionice Kutina – Novska (faza D), zatim Biorafinerija za proizvodnju naprednih biogoriva s ciljem transformacije jedne od najstarijih naftnih rafinerija u EU (Sisak) u suvremenu biorafineriju za proizvodnju bioetanola u vrijednosti od 2 milijarde kuna, od čega je milijarda kuna iz NPOO-a. Izdvaja se i prostor geotermalnog potencijala “Sisak” za koji se najavljuje priprema potencijalnog infrastrukturnog projekta. Uz razvoj i nadogradnju postojeće luke Sisak s pripadajućim razvojem poslovne zone, modernizaciju njezine osnovne infrastrukture i sigurnosnih sustava, predviđa se i projekt uklanjanja uskih grla na željezničkoj infrastrukture.

Navedene aktivnosti predstavljaju komplementarna ulaganja s onima iz Fonda solidarnosti EU te će se prema ovom dokumentu dodatno nadograditi sredstvima koja su na raspolaganju za mjere EE i OIE iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. Dodatno, s iznosom od 5,9 milijardi kuna Inicijativa „Obnova zgrada“ predviđa cjelovitu transformaciju u zgradarstvu, istovremeno vodeći računa o energetskoj efikasnosti zgrada te postizanju „zelenih“ ciljeva EU i zaštite okoliša kao I smanjenju energetskog siromaštva. Iz ostalih izvora predviđeno je financiranje jednog od ključnih projekata za revitalizaciju Sisačko-moslavačke županije. To je izgradnja Autoceste A11 Zagreb – Sisak ukupne duljine 42,0 km koja je započela 2006., dok je dosad izgrađeno i pušteno u promet 30 kilometara autoceste od čvora Jakuševec (A3) do čvora Lekenik. Na izgradnju tako čeka dionica od čvora Lekenik do interregionalnog čvora Sisak u dužini 10,9 km. Nastavno na Vladinu odluku iz veljače, Hrvatske autoceste su pokrenule aktivnosti za njezinu izgradnju još proljetos raspisavši postupak javne nabave u vrijednosti 300 milijuna kuna, te stručnog nadzora nad radovima u vrijednosti 7,5 milijuna kuna, s rokom za izvođenje radova od 24 mjeseca.

Što se ciljane sektorski pomoći poljoprivredi tiče, prema ministrici Vučković, poljoprivrednici na potresom pogođenom području imaju na raspolaganju 120 milijuna kuna za obnovu poljoprivrednih potencijala. Na prvom nakon potresa te maksimalno pojednostavljenom Natječaju Mjere 5 zaprimljeno je 89 zahtjeva za potporu, dok je podsjeća još otvoren novi natječaj za obnovu gospodarskih objekata, mehanizacije i proizvodnih površina na potresom pogođenom području, za koji su prijave i dalje u tijeku. Isplatili su 93 milijuna kuna izravnih potpora prije vremena, osigurali 10 milijuna kuna pomoći za pogođene drvoprerađivače od čega je više od 5 milijuna kuna dodijeljeno, zatim oformljena su skladišta za stočnu hranu koja i dalje djeluju te osigurane veterinarske usluge i cijepljenje životinja u vrijednosti od 6 milijuna kuna, pri čemu je cijepljeno više od 40 tisuća životinja.

U ovoj županiji u okviru Mjere 7 Programa ruralnog razvoja, za razvoj temeljnih usluga i obnovu sela, prema Vučković, ugovoreno je 43 projekata vrijednosti veće od 129 milijuna kuna, što uključuje i tri ulaganja u vrtiće, sedam ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda te osam ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta. Do sada je ukupno iz Programa ruralnog razvoja u Sisačko-moslavačkoj županiji isplaćeno više od 931 milijuna kuna od 1,1 milijardi kuna odobrene potpore, od čega je u Petrinji ugovoreno blizu 100 milijuna kn te isplaćeno više od 62 milijuna kn.