Iza Melite Žunić Zvizdić zavidna je karijera. Doktorirala je na Sveučilištu Veterinarske medicine u Beču 1993. Radi u Upravi za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede.

Zastupa ministarstvo, time i hrvatske interese u Europskoj komisiji i Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Ekspert je za sanitarna i fitosanitarna pitanja u EK i u trgovinskim pregovorima između EU i SAD-a, te za veterinarsku službu Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE). Za Poslovni dnevnik iznosi detalje iz struke iz svoga bogatog iskustva, stjecanog u europskim i svjetskim institucijama. 

Kao članica Europske unije (EU) i Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Hrvatska sudjeluje u kreiranju važnih trgovinskih odluka. Provode li se one jednakomjerno, ima li pojava gospodarskog revanšizma? 
Sanitarnog i fitosanitarnog (SPS) Sporazuma WTO trebaju se pridržavati sve članice što nije uvijek slučaj prilikom ostvarivanja trgovinskih odnosa, uglavnom zbog nepoštivanja međunarodnih standarda i nepoštivanja recipročnosti trgovinske politike. Upravo ovo posljednje jedan je od razloga trenutne situacije sa zabranom prometa svinja, mesa od svinja i proizvoda od mesa svinja, reproduktivnog materijala iz EU u Rusku Federaciju odnosno Carinsku Uniju. EK svojedobno radi pojave Afričke svinjske kuge (ASK) nije dopuštala uvoz proizvoda od svinjetine s cijelog teritorija Rusije na tržište EU, a ne iz ASK "pozitivnih" regija. Sada je ASK dijagnosticirana u Litvi i Poljskoj pa Rusija, pozivajući se na reciprocitet, ne priznaje regionalizaciju Poljske i Litve te ne dozvoljava izvoz sa cijelog teritorija EU koristeći zdravstvene uvjete veterinarskog certifikata koje države članice EU ne mogu zadovoljiti. Hrvatska je izvozila prehrambene proizvode na rusko tržište ali trenutačno zbog navedenih trgovinskih uvjeta Ruske Federacije prema EU ne izvozimo meso svinja i proizvode od mesa svinja. 

Uobičajeno je čuti što Hrvatska može dobiti, koju korist izvući od članstva u EU. Možemo li tezu okrenuti, ima li možda nešto u čemu "mala" Hrvatska može biti od koristi velikoj Uniji? 
Hrvatska posjeduje neprocjenjivu imovinu iz nasljeđa koju treba iskoristiti u daljnjem razvoju izvoza i trgovine sa trećim zemljama, a to su bivše trgovinske veze sa nesvrstanim državama, neke se još i danas održavaju. Veliku ulogu ima još uvijek prepoznatljivost Jugoslavije kao bivše države ali to nije prepreka, i ne bi trebala biti, za nastavak izvoza odnosno započinjanja novih trgovinskih odnosa. Drugi moment za kreiranje izvoznih mogućnosti su i studenti iz bivših nesvrstanih država koji su studirali i usavršavali se u Hrvatskoj, a sada su na rukovodećim položajima u svojoj državi – govorim o znatnom broju bivših studenata koje susrećem na sastancima WTO SPS Odbora u Ženevi, na EU bilateralnim sastancima, međunarodnim razvojnim i znanstvenim projektima. Također, Hrvatska je osnivačica i bivša članica CEFTA te ima pristup tom tržištu uz poznavanje uvjeta uvoza što znatno skraćuje vrijeme koje jedna država treba za pripremu izvoza. 

Govori se da nas iz krize može izvući samo izvoz. Smije li članica samostalno nastupati ili za svako trgovanje izvan EU mora dobiti blagoslov Bruxellesa? 
Preporuka Komisije je da se o svim trgovinskim bilateralnim aktivnostima prema trećim zemljama treba obavijestiti Komisija koja želi postići da je cijeli EU teritorij priznat kao jedna izvozna cjelina jer provodi jedinstveno/zajedničko zakonodavstvo. U stvarnosti, Komisija inzistira na transparentnosti bilateralnih trgovinskih dogovora svih država članica EU. Da bi imala pod kontrolom trgovinske odnose svojih članica sa trećim zemljama koje proizlaze iz povijesnog nasljeđa i moderne trgovinske diplomacije, Komisija uvjetuje članicama EU da je redovno izvješćuju, posebno glavni direktorati DG SANCO i DG Trade. Komisija organizirano, putem specijaliziranih odjela te veleposlanika i atašea EU delegacija u trećim zemljama, ostvaruje dogovore o uvjetima trgovanja proizvoda određene tarifne oznake za koju je jedna ili više članica izrazilo interes za izvoz, ili su to učinile proizvođačke udruge u Briselu, ili poljoprivredne komore članica EU udružene u Copa-Cogeca koje svojim stručnim i političkim djelovanjem u Komisiji i Parlamentu djeluju ne samo na poljoprivrednu politiku u EU već i na politiku izvoza u treće zemlje. Na primjer, nadležno tijelo RH koje Komisiju obavještava o planiranom izvozu proizvoda životinjskog podrijetla u Čile je Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede. Pristup tržištu pojedinih država članica WTO nije uvijek jednostavan i moguć. Jedna od najinteresantnijih zemalja u zaštiti prava poljoprivrednih proizvođača kroz zaštitu vlastitog prehrambenog tržišta je SAD čija udruga proizvođača mlijeka i proizvoda od mlijeka "National Milk Producers Federation" štiti svoje tržište i od EU proizvoda kroz politički dogovor sa Vladom o niskim kvotama za uvoz sira i drugih proizvoda od mlijeka iz EU u SAD. 

Svi stvaraju "štitove", no smije li se Hrvatska drznuti i pokušati nadoknaditi izgubljeno tržište CEFTA-e? 
Trebamo se više angažirati u Komisiji i vratiti barem dio izgubljenih izvoznih pozicija na CEFTA tržištu na kojem smo ostvarivali 80 % ukupnog izvoza sada već prepoznatljivih proizvoda koji pripadaju prehrambenoj kulturi država članica CEFTA, a ta tržišta su i blizu što smanjuje troškove transporta. Uz pretpostavku novog momenta Hrvatske političke scene, aktivnosti diplomacije, isplaniranog lobiranja od strane hrvatskih europarlamentaraca i predstavnika Hrvatske poljoprivredne komore u radnim tijelima Komisije kroz članstvo u Copa-Cogeca, svakako postoji mogućnost zakonske promjene trgovinskih odnosa Hrvatske prema čl.anicama CEFTA-e. 

Europska unija i SAD otvorile su novu rundu pregovora o međusobnom trgovanju? 
 I Hrvatska sudjeluje sa svojim ekspertima u pregovorima slobodne trgovine između EU i SAD, Transatlantic Trade and Investment Partnership (TTIP). Do trenutka izrade završnog sporazuma i njegova stupanja na snagu ima prilike uključiti se u tijek slobodne trgovinske razmjene povećanjem kapaciteta primarne poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije. Ishod TTIP-a ima utjecaja na ostatak svijeta. Uvjeti ovog trgovinskog ugovora bit će temelj za sve buduće sporazume o slobodnim trgovinama. Tarifne barijere između SAD i EU već su niske, pa su ovi pregovori usmjereni ravno na postizanje regulatorne usklađenosti. Pregovori su trenutno u fazi definiranja tema i pozicija za pregovaranje te su članice EU pozvane da iznesu prijedloge za pregovore na zadane teme. 

Trebaju li struka i mali proizvođači strahovati od tog transatlantskog partnerstva? 
U stvarnosti imamo kontrolirani režim slobodne trgovine kojemu su interesi korporacija na prvom mjestu, a sam proces pregovaranja je manje demokratski i netransparentan. Nadležna tijela nisu javno objavila sadržaj prijedloga teksta. I kod SAD i kod EU, vrijeme kada se može utjecati na sadržaj sporazuma je neposredno prije njegovog završetka. To je zahtjevni zadatak s obzirom da se pregovaranje odvija "iza zatvorenih vrata", što znači da civilne grupe i strukovne komore moraju pomno paziti što je na dnevnom redu iako je Komisija obećala interesnim skupinama pravodobni uvid u tijek pregovaranja. 

Hrvatska se strogo postavila prema GMO problematici proglasivši cijeli teritorij zaštićenim, dok u SAD-u tek jačaju protivnici GMO agrara. Može li ovim pregovorima GMO preskočiti Atlantik i snažnije napasti europski prostor? 
Pregovaranje za TTIP odvija se između ostalog i za područje sigurnosti hrane. Između EU i SAD postoje različiti standardi za sigurnost hrane što se posebno odnosi na GMO, upotrebu hormona rasta i predmet su trgovinskih sporova između SAD i EU tijekom nekoliko godina, te rasprava u međunarodnim organizacijama za standarde. 
TTIP prijedlozi proširuju se izvan WTO obveza, te će standardi za sigurnost hrane biti i pod utjecajem korporacija. S jedne strane, SAD će regulirati mogućnost korištenja ractopamina, hormona promotora rasta i klornog ispiranja peradi. EU pak traži načina za ukidanje limita/kvota za izvoz goveda i mesa od goveda bez obzira na zabrinutost vezanu za provođenje kontrole za prevenciju goveđe spongiformne encefalopatije (kravljeg ludila). Takav deregulatorni pristup može imati utjecaja na upotrebu novih tehnologija kao što je korištenje nanotehnologije u hrani i poljoprivredi iako nema jasnih američkih zakonskih definicija za nanomaterijal ili procjene rizika od njihovih učinaka na ljudsko zdravlje i okoliš. 

Vaša matična adresa je Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, što dominira u aktivnostima? 
Upravo smo odradili zdravstveni profil zemlje koji predstavlja preduvjet za odobrenje izvoza proizvoda od mlijeka u Južnoafričku Republiku, izvoz proizvoda od peradi u SAD, sa Europskom komisijom provodimo svakodnevne aktivnosti notifikacija trgovinskih mjera. Provodimo mjere i kroz zaštitu zdravlja životinja – Ministarstvu poljoprivrede odobreno je 13 programa zaštite zdravlja životinja od strane Komisije sa subvencijom vrijednom oko tri milijuna eura, što je samo dio aktivnosti Uprave vezano za provođenje zaštite zdravlja životinja. Ovisno o dokazanom statusu stada ili statusu cijele države s obzirom na pojedine bolesti, država uvoznica određuje zdravstvene uvjete veterinarskog certifikata za izvoz životinja i proizvoda životinjskog podrijetla iz Hrvatske.