S Anamarijom Matak, pomoćnicom ministra za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, razgovarali smo o ispunjavanju ciljeva koje propisuje EU, sprječavanju nastanka otpada kao prvom mjerom i važnosti obrazovanja građana i poduzetnika o gospodarenju otpadom.

Hrvatska bi do 2022. trebala na deponije odložiti manje od 25% posto ukupno proizvedenog komunalnog otpada, a odvojeno prikupiti oko 60%. Kako smo trenutno među 'vodećima' u EU po odlaganju na deponije (oko 80% ukupnog komunalnog otpada) da li je moguće da ostvarimo taj cilj?

Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. su određeni ti ciljevi. Oni su usklađeni s ciljevima koje propisuje EU i koje Republika Hrvatska ima obvezu ispuniti. Što se tiče ciljeva povećanja odvojenog sakupljanja otpada i smanjenja odlaganja otpada poduzimamo niz aktivnosti kako bismo ispunili te ciljeve, a to konkretno znači osiguranje potrebnih spremnika, opreme, vozila i postrojenja za obradu i recikliranje otpada. S obzirom na to da su nam na raspolaganju EU sredstva iz kohezijskog fonda u ukupnom iznosu od 475 milijuna eura za sektor otpada, dio sredstava će se koristiti i za ove projekte.

EU sredstvima se sufinancira 85% prihvatljivih troškova. Potrebno je napomenuti da je odvojeno sakupljanje i odlaganje otpada u nadležnosti općina i gradova, a Ministarstvo vodi brigu o sufinanciranju tih projekata iz EU fondova. Tako je trenutno u tijeku javni poziv za sufinanciranje izgradnje reciklažnih dvorišta koji je objavljen u ožujku ove godine i traje do iskorištenja sredstava od 144,5 milijuna kuna. Do sada je zaprimljeno 45 prijava. U pripremi su javni pozivi za sufinanciranje nabave spremnika, vozila, sortirnica i uređaja za biološku obradu otpada. Na te javne pozive mogu se javljati upravo općine i gradovi. Jedan od bitnih čimbenika uspjeha u ostvarenju ciljeva je edukacija građana, a u vezi s time pripremamo javni poziv za općine i gradove za sufinanciranje njihovih programa informativno-izobraznih aktivnosti. Svjesni smo da pojedine općine i gradovi, iako im je to zakonska obveza, nisu u mogućnosti same ispuniti svoje zadatke pa im zbog toga pružamo svu potrebnu pomoć u pripremi prijava na pozive za sufinanciranje pojedinih projekata.

Postoji i veliki problem neusklađenih odlagališta. Kako će se riješiti taj problem?

Postojeća odlagališta otpada moraju biti sanirana odnosno moraju udovoljavati propisanim uvjetima opremljenosti do kraja 2018. godine, a ona koja u tom roku neće zadovoljiti propisane uvjete smatrat će se neusklađenima i moraju biti sanirana i zatvorena najkasnije godinu dana od dana puštanja u rad centra za gospodarenje otpadom za područje županije na čijem se području nalaze. Posljednjih godina je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ulagao sredstva u sanacije odlagališta te je od ukupno 300 lokacija na koje se odlagao otpad sanirano 188 odlagališta, a od toga je njih 133 zatvoreno. Sada su nam na raspolaganju EU sredstva iz kohezijskog fonda koja se koriste i za saniranje odlagališta. Tako je trenutno u tijeku javni poziv koji je objavljen u lipnju 2017. za saniranje zatvorenih odlagališta, a vrijednost poziva je ukupno 80 milijuna kuna. Javni poziv je otvoren do iskorištenja sredstava. Što se tiče saniranja i zatvaranja odlagališta, u tijeku je izrada Plana zatvaranja odlagališta koji će biti gotov do kraja ove godine.

Što trebamo napraviti kako bi povećali ponovnu uporabu otpada?

Potrebno je napomenuti da je u redu prvenstva gospodarenja otpadom na prvom mjestu sprječavanje nastanka otpada. To znači da sve ono što se može koristiti ne smije niti postati otpad, npr. staru odjeću ili bicikl poklonite nekome kome treba umjesto da ih bacite u smeće. Isto tako je i popravljanje pojedinih predmeta jedna od mjera sprječavanja nastanka otpada, što je starijim generacijama bila navika o kojoj se nije niti razmišljalo, a danas je pak uobičajeno pokvareni uređaj jednostavno baciti i kupiti novi. Upravo to je temelj kružnog gospodarstva na koji se danas kako u EU tako i u Hrvatskoj stavlja naglasak, dakle iskoristiti sve što se može prije nego nešto bacimo. Pa čak i pri tom bacanju treba voditi računa o tome kuda bacamo, odnosno bacimo odvojeno u za to namijenjeni spremnik jer tada odbačeni otpad postaje sirovina, a u protivnom ako završi na odlagalištu onda je smeće koje više nema vrijednost. Dakle sve ono što nam ne treba, odvojimo i omogućimo ponovnu uporabu. Centara za ponovnu uporabu u Hrvatskoj još uvijek nema dovoljno, no ulažemo napore kako bi što prije građanima bili na raspolaganju.

Neosporno je da bi odvojeno prikupljanje otpada kod kuće bilo najefikasnije, ali koliko je realno očekivati da će ono brzo zaživjeti u Hrvatskoj? Postoji li neko prijelazno rješenje koje može u kraće vrijeme donijeti bolje rezultate?

Iskustva drugih gradova pokazuju da se najbolji rezultati odvojenog sakupljanja otpada postižu sa sustavima na kućnom pragu, što znači da svaki građanin mora imati što je moguće bliže odnosno u blizini svoje kuće ili stana spremnike za odvojeno sakupljanje papira, stakla, plastike, metala i glomaznog otpada. Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom koja je donesena u svibnju ove godine propisan je baš takav način sakupljanja otpada. Osim toga, Uredba donosi i obavezu plaćanja naknade općinama i gradovima za miješani komunalni otpad, a što će ih poticati na odvojeno sakupljanje otpada. Uredba stupa na snagu 1. studenoga, a općine i gradovi imaju obvezu u roku od tri mjeseca donijeti svoje odluke u kojima će detaljno odrediti način odvojenog sakupljanja pojedinih vrsta otpada kao i miješanog komunalnog otpada u skladu sa specifičnostima svakog mjesta. Donošenjem Uredbe i sufinanciranjem spremnika, opreme, vozila i postrojenja za obradu i recikliranje otpada iz EU fondova, Ministarstvo radi na stvaranju svih preduvjeta kako bi se postigli propisani ciljevi. Zato moramo podsjetiti da su općine i gradovi ti koji svojim angažmanom moraju provesti mjere na svom području.