Vlada je odlučila poreznim mjerama potaknuti ukupna ulaganja u istraživanje i razvoj (IRI) za koja u Nacionalnom programu reformi predviđa da će do 2020. doseći razinu u visini 1,4% BDP-a.

Kako je riječ o ključnom alatu za unapređenje konkurentnosti i dugoročno održivi gospodarski rast, kroz suradnju tvrtki i znanstvene zajednice, očekivanja su doista velika. Na tom planu i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta bilježi 'win-win' situaciju, ali ni izazovi nisu mali.  Za 250 milijuna kuna MINGO je povećao iznos bespovratnog novca EU za natječaj za IRI. Umjesto inicijalne alokacije od 748 milijuna kuna Bruxelles je odobrio povećanje na 998 mil. kn i tako se resoru koji vodi potpredsjednica Vlade i ministrica Martina Dalić omogućuje financiranje svih projektnih prijedloga.

Oni su u fazi postupka dodjele, a naravno uvjet je da zadovolje kriterije iz Poziva za "Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja" – IRI. Sam postupak dodjele bespovratnih sredstava doznajemo da je u završnoj fazi te do kraja godine ovaj resor planira objaviti II fazu IRI Poziva s preostalom alokacijom od 548 mil. kn.

Dosad su, kako navode, dodijelili 56 potpora u vrijednosti od 464 mil. kn, dok ukupna vrijednost novih ulaganja u IRI te poticanje inovacija koja je stvorena projektima iznosi 928 mil. kuna. Analitičari ukazuju na sljedeći izračun: milijarda kuna investicija u jednoj godini trenutačno povećava stopu rasta BDP-a za približno 0,3 posto, tvrde, iz čega je jasno da ova kretanja ovise o ulaganjima i rješenjima za ključne izazove. Za pohvalu su dodatna sredstva, smatra direktor konzultantske tvrtke Meta partner Alen Rubčić, jer bi u suprotnom "mnogi kvalitetni projekti usprkos tome što zadovoljavaju kriterije ostali bez potpore nakon što se alokacija iscrpi".

Međutim, prijave koje su zaprimljene prije same obustave Poziva 23. listopada 2017., po njemu očito još nisu niti blizu ugovaranja, dok je glad poduzetnika i potreba za potporama IRI projekata, kaže, vidljiva i u činjenici da je Poziv zatvoren dvije godine prije planiranog roka, čak i uz dodatnu alokaciju bespovratnih sredstava. "Pokazalo se da poduzetnici i znanstvena zajednica imaju spremne ideje i projekte uz potencijale apsorpcije bespovratnih sredstava koji su znatno veći od planiranih alokacija. Učestale izmjene natječajne dokumentacije ukazuju na potrebu za kvalitetnijim programiranjem i pripremu prije objave Poziva", tvrdi Rubčić.

Potpore su dosad dodijeljene najinovativnijim hrvatskim poduzećima od kojih su neka već postigla značajne rezultate i na globalnoj razini. U suradnji sa znanstvenom zajednicom projekte tako razvijaju Rimac Automobili, Končar, Altpro, AD Plastik, Cedevita, MicroBLINK, INETEC, DOK-ING…

Za 'Pilot linija bojenja" AD Plastiku je dodijeljeno 19,6 mil. kn, a tvrtka najavljuje da će je uskoro pustiti u rad te početi s fazom eksperimentalnog rada. Projekt tvrtke Altpro koji doprinosi rješavanju ključnih izazova europskog željezničkog prometa isto napreduje prema predviđenom planu i do kraja godine očekuju da će imati prvi prototip. Inače, po visini potpora zasad prednjače tri sektora – energija i održivi okoliš, promet i mobilnost te zdravlje i kvaliteta života. Za hranu i bio-ekonomiju dosad je dodijeljeno najmanje sredstava.