Europski program CROSKILLS II – izvrstan primjer koji uravnotežuje teorijsko znanje s praktičnom primjenom što pak rezultira poboljšanim rezultatima učenja i povećanom stopom zaposlenosti – pomoći će Republici Hrvatskoj da učinkovito riješi jedan od ključnih izazova s kojima se ekonomija suočava.

To je nedostatak stručno osposobljenih radnika na građevinskom tržištu koji bi bili sposobni izvesti složene energetski učinkovite projekte. Potrebe za takvim projektima u nadolazećem razdoblju su goleme; naime, zgrade u Hrvatskoj odgovorne su za više od 40% potrošnje energije. K tome, emitiraju čak oko 36% emisija ugljičnog dioksida.

Do 2030. Unijin cilj je smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 40% u odnosu na razine iz 1990. A da bi se to i u Hrvatskoj postiglo, najavljuje se pojačani intenzitet energetske obnove postojećih zgrada i izgradnje novih zgrada gotovo nulte energije (nZEB zgrada). Na tom terenu ujedno su i glavni rizici i prepreke koji proizlaze iz nedostatka educiranih kadrova.

Što nas čeka?

Iako i sam program usavršavanja CROSKILLS treba određeno revidiranje te usklađivanje s tržišnim potrebama, već sad on plijeni analizom postojećih prepreka koje je potrebno otkloniti. Primjerice, tijekom njegove provedbe u nešto manje od godinu dana obučeno je 330 radnika i 120 trenera. Na to se nadovezuju i nedavno provedene analize prilika koje vladaju na tržištu.

Tako se u punoj snazi afirmira da je za kvalitetnu gradnju i obnovu neophodna radna snaga koja posjeduje znanja o energetski učinkovitim tehnologijama, obnovljivim izvorima i zelenim vještinama, a problem je što kod nas tek jedan dio radne snage zadovoljava kvalifikacijske potrebe. Slijedom postavljenih ciljeva u energetskoj obnovi procjenjuje se da je godišnje potrebnim vještinama i znanjima nužno osposobiti između 500 i 1200 radnika.

Ovaj problem je kao “vrući krumpir” generiran uslijed rastućih očekivanja novih javnih i privatnih projekata u sektoru zgradarstva i općenito u cijelom građevinskom sektoru, koji kao važan dio hrvatskog gospodarstva posljednjih deset godina ostvaruje kontinuirani rast, ali i razvoj u kvalitativnom smislu. Svojom važnom ulogom u ekonomskom razvoju ističu se energetska obnova te ulaganja u obnovljive izvore energije.

Izvršni direktor Savjeta za zelenu gradnju Dean Smolar (drugi slijeva)i njegov tim/R. Anić/PIXSELL

Vrijedno je istaknuti stoga što nas tek čeka: ključan je podatak da nacionalni fond postojećih zgrada obuhvaća ukupnu površinu od 237,3 milijuna četvornih metara, pa to u kontekstu jednog od strateških ciljeva Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. znači da bi ukupna površina obnovljenih zgrada do 2030. trebala iznositi 30,8 milijuna četvornih metara. Kroz naredna desetljeća do 2050. to se očekivano povećava, pa upravo kako bi se ti ambiciozni ciljevi postigli trebaju nam kvalificirani radnici – i to njih 24.500 u sektoru obnove i izgradnje.

Obnova vanjske toplinske izolacije, krovišta te izgradnja novih zgrada ključna su područja, a glavni uzrok, ali i rješenje očito leži u mladima među kojima vladaju iskrivljena razmišljanja o građevinskim zanimanjima. To se iz godine u godinu preslikava na upisne kvote koje su sve manje ili nikakve, posebno kada su u pitanju trogodišnja zanimanja (zidar, tesar, armirač, fasader, krovopokrivač), tako da su očito potrebne i mjere popularizacije.

Upitna budućnost obnove

Spomenute procjene temelje se na “Analizi postojećeg stanja u zgradarstvu u Republici Hrvatskoj i vještina građevinskih radnika u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije”, strateškom dokumentu za budućnost održive gradnje u Hrvatskoj. Izrađena je kao sveobuhvatna studija u sklopu CROSKILLS – Build Up Skills Croatia, projekta pokrenutog od strane Ministarstva graditeljstva, uz potporu programa Europske unije – Inteligentna energija Europe.

Nastavak prethodna dva je projekt CRO skills RELOAD, koji provodi Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Glavna koordinatorica projekta je profesorica Ivana Banjad Pečur, u suradnji s partnerima Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju, Hrvatskom obrtničkom komorom, Regionalnom energetskom agencijom Sjever i Zajednicom građevinskih škola Republike Hrvatske.

Profesorica Banjad Pečur za početak napominje da su planovi za provođenje energetske obnove zgrada već značajno pojačani u ovom desetljeću. Znatno će se intenzivirati u sljedećem desetljeću, dok bi energetska obnova u razdoblju od 2040. do 2050. godine bila na razini aktivnosti u ovom desetljeću. “Radnici koje imamo nisu dovoljno osposobljeni i nemaju potrebne vještine, pa je potrebno raditi na više frontova.

S jedne strane moramo motivirati mlade da se školuju za ta zanimanja, a postojeće radnike da se usavršavaju, kao i one koje još nisu educirani da se prekvalificiraju i educiraju za zanimanja koja su bitna za energetsku obnovu. Inače obnovu neće imati tko izvesti”, upozorava Banjad Pečur. Dodaje da strani radnici iz udaljenih trećih zemalja nisu adekvatno educirani te su za njih potrebni posebni edukativni programi, ali podsjeća i da je bitno raditi i na podizanju svijesti građana, koji su zapravo najveći investitori u energetskoj obnovi. Bitno je da građevinske radove izvode radnici s potrebnim vještinama za te poslove, jer su zapravo i oni važan dionik u ovoj akciji povećanja broja obučenih radnika.

Što se tiče motivacije mladih da se u redovnom obrazovanju školuju za deficitarna zanimanja u području energetske učinkovitosti, kaže da bi idealan motivacijski alat bio TV show natjecateljskog karaktera na zadanu temu (poput kulinarskih emisija), ali je po njoj ključni moment da se poslodavci uključe u organizirano stipendiranje učenika za određena zanimanja.

U vrijeme kad se učeniku davalo 500 kuna mjesečne stipendije, za upis je postojao interes, no kad se s tom praksom prestalo interes je, tvrdi, opao. Građevinske tvrtke koje imaju dobre financijske rezultate trebale bi investirati u mlade kadrove kroz stipendiranje. Naša sugovornica smatra da izdatak oko tisuću eura po učeniku godišnje ne bi trebao predstavljati značajan trošak tvrtkama, dok se s druge strane na taj način može značajno povećati broj budućih kvalificiranih radnika.

Da bismo potaknuli mlade ljude na upis strukovnih zanimanja, nužno je pronaći što bi ih motiviralo, smatra i Aleksandar Jelovac, voditelj programa u Hrvatskom savjetu za zelenu gradnju. “Jedan mogući način jest osmisliti TV show natjecateljskog tipa gdje bi mladi, kreativni ljudi imali priliku pokazati i usavršiti svoje vještine, čime bi se strukovna zanimanja promovirala široj javnosti na dosad neviđeni način. Rezultat takve emisije je dvostruk: poticanje školaraca na upis strukovnih škola te promjena negativne percepcije javnosti o strukovnim zanimanjima koja je u srži problema nezainteresiranosti mladih”, navodi Jelovac.

Kako motivirati i odrasle?

Unatoč rastu obrta u građevinarstvu od 10% uslijed velike potražnje na tržištu i potrebe za obnovom i sanacijom šteta na nekoliko lokacija u Hrvatskoj, majstora nema dovoljno, potvrđuju u Hrvatskoj obrtničkoj komori, gdje dodatno apeliraju na daljnje podizanje svjesnosti i uključivanje mladih u edukaciju za deficitarna strukovna zanimanja. “Stalno naglašavam – majstori nikad nisu bili traženiji, plaćeniji i cjenjeniji. Svijest o tome u javnosti je sve snažnija, najvažnije kod roditelja i mladih, pa tako raste i interes za strukovnim zanimanjima.

Primjerice, u školskoj godini 2022./2023. zabilježen je porast upisa u zanimanja zidar i fasader, uz kontinuirano visok interes za instalatera grijanja i klimatizacije te kućnih instalacija, vodoinstalatera i elektroinstalatera. Pozivam mlade da se odluče za strukovna zanimanja – uspjeh, ali i poslovna i privatna sreća je tada gotovo potpuno u vašim vještim rukama”, poručuje predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.

Nedostatak radne snage već je rezultirao povećanjem plaća u građevinarstvu (iako su i dalje ispod prosječne državne razine), a dovodi i do zapošljavanja strane radne snage, što nosi izazove poput jezične barijere i administrativnih procedura. Državljani Bosne i Hercegovine, Srbije, Nepala, Sjeverne Makedonije i Kosova čine veći dio uvozne radne snage. Međutim, kvaliteta i stručnost radnika iz inozemstva varira. Radnici iz Indije su cijenjeni zbog svojih vještina i prilagodljivosti, dok radnici iz Nepala obično imaju manje kvalifikacija i znanja. Karakteristična manja produktivnost u usporedbi s drugim zemljama EU-a poseban je izazov u hrvatskom građevinarstvu.

Nadalje, nedostatak kvalificirane radne snage koji bi rezultirao produljenjem procesa energetske tranzicije građevinskog sektora te bi ometao ostvarenje postavljenih ciljeva za 2030., veže se u velikoj mjeri i na obrazovanje odraslih i cjeloživotno obrazovanje. Očituje se kroz nezainteresiranost i nedostatak motivacije kod odraslih za osposobljavanje ili posao nakon osposobljavanja. Prepreka je i to što Hrvatska priznaje samo formalno stečeno srednjoškolsko obrazovanje, dok se neformalno obrazovanje još uvijek zakonski ne regulira.

Zamjetan je još jedan problem – nedostatak kvalificiranih trenera za provođenje programa obuke, ali i predugog trajanja postojećih programa koji zahtijevaju iscrpan vremenski i financijski angažman. Utoliko, mali i srednji izvođači suočavaju se s financijskim, vremenskim i pristupnim ograničenjima za obuku svojih zaposlenika. Obrazovni programi za odrasle imaju izazove kao što su nedostatak standardizacije te profesionalnog razvoja predavača i nedovoljne opreme.

Promjena obrazovnog sustava

U tom kontekstu izrađena studija ukazuje i na pojedina kretanja koja ohrabruju. Naime, sažetak ovog istraživanja koje je u sklopu projekta provedeno 2013. i 2023. u građevinskom sektoru pokazuje značajan napredak u upoznatosti obrtnika i poduzetnika s energetski učinkovitim sustavima i tehnologijama. Prije deset godina 35% ispitanih bilo je dobro upoznato s tim sustavima, dok se taj udio povećao na ovogodišnjih 49%. Ovaj porast je potaknut željom krajnjih korisnika za smanjenjem potrošnje energije i troškova te težnjom za doprinosom ublažavanju klimatskih promjena.

Povećanje korištenja energetski učinkovitih sustava također je primjetno. Udio poduzetnika i obrtnika koji koriste isključivo takve sustave porastao je sa sedam posto u 2013. na 21 posto u 2023. To ukazuje na rastući interes za primjenu održivih tehnologija u poslovanju. Kako bi se potaknulo veće korištenje energetski učinkovitih sustava, poduzetnici smatraju da su najbolji načini izravne potpore države (33%) i financiranje iz europskih fondova (26%). Vezano za spremnost za dodatno obrazovanje u području certifikata energetske učinkovitosti i održive zelene gradnje, gotovo polovica ispitanika (47%) pristaje na obrazovanje pod uvjetom da je besplatno ili sufinancirano.

Konačno, u svjetlu ciljeva energetske učinkovitosti do 2030., analizom je potvrđeno da će biti potrebno značajno povećanje obuke i edukacije u sektoru graditeljstva kako bi se osigurala potrebna radna snaga s odgovarajućim znanjima i vještinama. Također, prema profesorici Banjad Pečur važno je raditi na modernizaciji obrazovnog sustava kako bi se osiguralo da učenici stječu relevantna znanja i vještine za rad u energetski učinkovitom sektoru zgradarstva. Naime, glavne prepreke po mišljenju ispitanika vezuju se uz nedostatak odgovarajućih obrazovnih programa i sporost u uvođenju promjena u obrazovnom sustavu.

Kako bi se prevladali ovi izazovi, izlistane se preporuke odnose na uspostavljanje sustava praćenja i kontrole znanja i vještina radnika u sektoru energetske obnove. Kako je analizom utvrđeno, unatoč postojećim propisima, u RH takav sustav ne postoji. Stoga će se nakon završetka projekta oformiti radna skupina sastavljena od predstavnika projektnih partnera te realnog sektora. Njezin zadatak bit će praćenje trendova u primjeni energetski učinkovitih sustava u zgradarstvu na nacionalnoj razini u polugodišnjem razdoblju.

Također, potrebno je uložiti napore u standardizaciju, bolje prikupljanje i prikazivanje podataka te poboljšati podršku obrazovanju i usavršavanju kako bi se osiguralo da radna snaga u sektoru zgradarstva posjeduje potrebna znanja i vještine za ostvarivanje ciljeva energetske učinkovitosti. S tim u vezi, a kako bi se postigla uspješna transformacija sektora zgradarstva prema energetski učinkovitoj budućnosti, nužna je suradnja između relevantnih institucija, strukovnih komora, obrazovnih ustanova i poslodavaca te kontinuirana podrška i ulaganje u razvoj potrebne radne snage.

Nacionalna kvalifikacijska platforma također je važna za suradnju među dionicima i pronalaženje rješenja za poboljšanje postojećeg sustava dodatnih kvalifikacija u građevinskom sektoru, njihovog položaja i priznavanja na tržištu.

Prema riječima izvršnog direktora Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju Deana Smolara, zaključci koje ovaj dokument donosi bit će kamen temeljac za izradu Nacionalnih smjernica, također u sklopu CRO skills RELOAD projekta, za donošenje strateških odluka svih relevantnih dionika u sektorima graditeljstva i obrazovanja “u svrhu uspostave sustava obrazovanja i osposobljavanja radne snage u područjima energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije za postizanje ciljeva do 2030. u zgradarstvu”.