Europska je komisija u analizi održivosti javnog duga izdvojila dvanaest država članica kod kojih će visok javni dug predstavljati značajan rizik za njihova gospodarstva.
Među njima nalazi se i Hrvatska, za koju bruxelleski analitičari vjeruju da bi u iduće četiri godine mogla spustiti javni dug za dva do tri postotna poena u odnosu na sadašnje vrijednosti, no nakon toga slijedi novo razdoblje pojačanog zaduživanja pa bi se do 2027. godine udio javnog duga u hrvatskom BDP-u mogao vratiti prema razinama od 88 posto.
U namjeri da znatnije smanji zaduženost zemlje i ovisnost o posuđenom kapitalu, Hrvatsku će prije svega ograničavati visoki izdaci za kamate, odnosno efekt grude snijega zbog kojeg dugovi rastu i u situaciji kad se nominalna potrošnja države ne povećava, piše Večernji list.
Drugi ograničavajući faktor su niske stope rasta hrvatskog gospodarstava, bitno niže od ukupnih izdataka za kamate. Pokažu li se desetogodišnje prognoze točnima, Hrvatska još samo 2017. i 2018. godine može očekivati stope rasta veće od 2 posto, a nakon toga realni će BDP godišnje rasti od svega 0,1 ili 0,2 do najviše 0,9 posto.
Istraživač Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević objašnjava da Hrvatska od svih promatranih zemalja ima najviše nepoznanica i neizvjesnosti radi čega su i procjene budućih kretanja nezahvalne. Rast hrvatske ekonomije tako ovisi o nizu vanjskih faktora kao što su visina kamatnih stopa na svjetskim tržištima te kretanje cijena energenata na koje ne možemo utjecati.
Cijeli članak pročitajte ovdje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.IVA09 ako si tehničke struke onda bi trebala znati prvo pravilo dobrog gospodara, a to je da možeš trošiti samo zarađeno! Počni jest diplome odmah jer u RH cca 80% živi od proračunskih transfera, a samo 20% zdravo privređuje! I od kuda bi onda trebao doći rast?
rast je bio jučer, sada je i biti će i sutra. neće biti eksplozija rasta do deset posto, baš zbog razloga koje ste gore naveli. pa zar i ovaj rast nije zrokom smanjenja tih proračunskih transfera, smanjivanjem utjecaja politike na gospodarstvo. rast sadašnji je na zdravim mosonovama i očekujem da će se on povećati sa vaših 25% an % u tri godine. sve to daje za pravo mojoj procjeni da će biti točnija nego uvijeđenog gospodina stručnjaka Lovrinovića. Mene samo čdi da zadnje tri godine toliki broj ekonomskih tručnjaka i analitičara ništa baš ništa nisu pogodili i pretpostavili da će se desiti sa rastom bdp-a, rastom izvoza, rastom turizma, rastom investicija, rastom štednje, smajnjenjem zaduženja i u biti stanjem koje je dovelo do sadašnjeg stanja a koje je po meni pozitivno. još nisam počeo jesti svoje diplome, nadam se daćemo i ja i vi i gos. vrinović biti živi za tri godine pa ćete vidjeti koliko sam bolji ekonomski analitičar od njega ali i skoro svih ostalih stručnjaka pod navodnike.
IVA09 ako si tehničke struke onda bi trebala znati prvo pravilo dobrog gospodara, a to je da možeš trošiti samo zarađeno! Počni jest diplome odmah jer u RH cca 80% živi od proračunskih transfera, a samo 20% zdravo privređuje! I od kuda bi onda trebao doći rast?
ako se to dogodi, ja ću pojesti sve svoje diplome, samo pod uvjetom da ne bude rata kod nas i u susjedstvu ili rokne potres. ja sam inženjer tehnčke struke i tvrdim da gos. Lovrinović, pojma nema o procjenama. a to ne krasi samo njega nego veliku većinu naših analitičara. oni pogode procjenu kad je se već ostvarila. Kiša će padati ovih dana , a vani je već pljusak. tako idu njihove točne procjene. ja procjenjujem da za dvije godine BDP u nas neće biti manji od 2%, a mogao bi se kretati na razinama 3-4 postotnih bodova. moja procjena će biti bolja od njegove u to sam siguran, nego se postavlja pitanje zašto on i većina analitičara koji su za to škollovani namjerno to čine i to čine godinama
i tako se fiskalna politika temelji na potrošnji i turizmu, stoga
-spustiti tečaj eur na 500kn i time povečati kupovnu moć,
-deregulirati prereguliran sustav ali dodatno regulirati uvoz
-prirodnim odljevom smanjiti 30% drž i javnog sektora
-direktno, novčanim sredstvima ublažiti aprecijacijske učinke po etablirane izvoznike
-manjim davanjima i deregulacijom svih nepotrebnih propisa koji guše poduzetništvo, poticati privatni sektor i industrijalizaciju
-naravno, jamčiti pravnu sigurnost
tim mjerama će se u kratkom roku pokrenuti ekonomski krug života te još ubrzati kada bi se našao kakav veliki infrastrukturalni projekt financiran eu fondovima kao npr dvotračna pruga
na kraju, zbog boljeg proraćunskog prihoda i manje vrijednosti eura, okupiti depozite koji će štediše panićno konvertitrati u kunu i time iskupiti drž. obveznice i isplatiti najveći dio dugova
ranjene banke neka čupaju matice koje su nezabilježenim extra profitima isisale hr. građane zadnjih 15 godina
Uključite se u raspravu