Kad se nađu pod lupom revizora i poreznih vlasti, porezne obveznike uglavnom hvata nervoza. Ako je suditi prema upravo objavljenom izvješću državne revizije o obavljenoj reviziji godišnjeg izvješća o izvršenju državnog proračuna za 2013., i u državnim ministarstvima imali su podosta razloga za nervozu.

U konačnici je državna revizija dala uvjetno mišljenje s podužom listom primjedaba. Jedna od zamjerki koje se Ministarstvu financija otprije ponavljaju je to što iz njihovih knjiga i izvješća saznaje koliko je prihoda naplaćeno, ali ne i kolika su potraživanja po osnovi ključnih prihodnih stavaka poput poreza, doprinosa ili drugih javnih davanja. "Pojedina potraživanja mogu biti otpisana, reprogramirana, naplaćena nekretninama, udjelima i dionicama ili prijebojem međusobnih potraživanja, a to podrazumijeva obvezu evidentiranja u poslovnim knjigama i izvještajima", ističe se u nalazu revizije. A u njemu smo saznali i kako se država prošle godine nosila s poreznim dugovima koje ne uspijeva naplatiti, ili joj barem to ne polazi za rukom u 'kešu'.

Najveći iznosi, očekivano, odnose se na otpise poreznih dugova. Na temelju Općeg poreznog zakona otpisano ih je (s kamatama) u iznosu 5,26 milijardi kuna, a Zakon o predstečajnoj nagodbi bio je osnova za daljnjih 201 milijun kuna. Na temelju tih zakona, država je stjecanjem nekretnina namirila 143,5 milijuna kuna potraživanja (od toga kroz predstečajeve 62,4 milijuna), a stjecanjem udjela 301,6 milijuna, pri čemu se na postupke PSN-a odnosi te pet milijuna kuna. Mogućnost prijeboja potraživanja prema državnom proračunu s poreznim dugom iskorištena je u iznosu od nepunih 90 milijuna kuna. Budući da se od poduzetnika često čuje kako su u odnosu s državom nerijetko i dužnici i vjerovnici, to nije dojmljiva brojka, a pitanje je tek koja je strana za to zaslužnija.

U predstečajnim je nagodbama na temelju odluka Vlade i sporazuma o uređenju međusobnih odnosa između Ministarstva financija i dužnika lani otpisano i 187,2 milijuna kuna potraživanja za isplaćena jamstva (s kamatama). Usto, 317 milijuna kuna potraživanja za isplaćena jamstva država je riješila pretvaranjem potraživanja u uloge, a za dodatnih 43,9 milijuna preuzela je nekretnine. To nije evidentirano, a ima utjecaja na prihode, rashode i imovinu državnog proračuna, napominju revizori koji, pak, zamjeraju i što u Glavnoj knjizi državnog proračuna nema podataka o državnoj imovini. Prema njihovoj ocjeni, Registar državne imovine kao projekt se ne provodi na zadovoljavajući način. Bolje ocjene nije dobilo proračunsko računovodstvo, način iskazivanja prihoda i rashoda u izvještajima o izvršenju proračuna. Ocjena državnih revizora nudi i objašnjenje zašto je u konačnici "službeni" deficit ispao manji od iznosa kojim su baratali ekonomisti.

Podaci o iskazanom deficitu opće države "nisu pouzdani" jer je manjak iskazan "primjenom različitih računovodstvenih načela".Državna revizija primjećuje i da nakon Strategije upravljanja javnim dugom 2011.-2013. Vlada nije donijela tu strategiju za iduće trogodišnje razdoblje. S obzirom na rast javnog duga, ističu, sustav upravljanja javnim dugom nije dovoljno učinkovit zbog nedovoljna broja zaposlenika. Osim same važnosti tog posla, on je manji i u odnosu na sistematizaciju (ona predviđa 26 osobe) radnih mjesta, pa "pojedini zaposlenici obavljaju poslove u okviru više funkcija, a obavljanje pojedinih poslova je zapostavljeno".I u području jamstava stvari nisu bile baš u skladu sa zakonskom podlogom. Za 2013. vrijednost novih financijskih jamstava zacrtana je na 4,5 mlrd. kn, a na kraju ih je 10, i to vrijednih 5,9 milijardi.

Kako se država nosila s nenaplativim poreznim dugovima u 2013.

Otpisi
5,46 mlrd. kuna (od toga 200 mil. kroz predstečajne nagodbe)

Stjecanje udjela i nekretnina
378 mil. kuna prema OPZ-u
67 mil. kuna kroz predstečajeve

Prijeboj dugova između države i poduzetnika
89,8 mil. kuna

Državna revizija

Zamjerke na izvršenje proračuna 2013.   

• ne iskazuju se podaci o potraživanjima za poreze, doprinose, posebne poreze
• nema podataka o državnoj imovini, a projekt registra imovine ne provodi se zadovoljavajuće
• iskazani deficit je nepouzdan jer proizlazi iz primjene različitih računovodstvenih načela
• nedosljedna primjena kriterija vezanih uz status izvan/proračunskog korisnika
• nije donesena Strategija upravljanja javnim dugom za razdoblje 2014.-2016. 
• nedovoljno zaposlenih na upravljanju javnim dugom u odnosu na sistematizaciju i značaj
• neka refinanciranja kredita (sindicirani od 848 mil.eura) nisu u Računu financiranja
• zakonom predviđena vrijednost novih financ. jamstava 4,5 mlrd. kuna, a dano ih 5,9 mlrd.
• kod izdavannih jamstava nije razvidno što je refinanciranje obveza, a što nove obveze
• iz proračunske zalihe financirani su izdaci koji su se mogli predvidjeti, a nisu planirani