Dostava na vrata najčešći je način na koji su mnogi upoznati s logistikom, no kad otvore vrata i dobiju paket nisu ni svjesni kako je dolazak do njih bio jedan od najskupljih dijelova logističkog proces. Kapilarna distribucija stručni je naziv za način dostave proizvoda do krajnjih korisnika u malim količinama i na više različitih lokacija.
“Kapilarna distribucija vezana je za komercijalne i nekomercijalne djelatnosti, primjerice organizacija odvoza otpada je primjer organizacije kapilarne distribucije. Za komercijalne djelatnosti (trgovina i paketna distribucija) operateri se suočavaju s brojnim izazovima”, pojasnio je Kristijan Rogić, pročelnik Zavoda za transportnu logistiku na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti.
Teško do pokrivenosti
Najizraženiji je nedostatak radne snage, no tu su i brojni drugi izazovi. Teško je imati dobru pokrivenost mreže jer je razina gustoće prometa vrlo različita po županijama, pročelnik navodi primjer Zagreba koji ima ‘konstantnu’ razinu prometa tijekom cijele godine što se ne može reći za obalne gradove i županije.
“To predstavlja izazov u segmentu organizacije sustava distribucije koji se oslanja na podvozare, jer oni u nekim županijama ne pronalaze dovoljno komercijalnog potencijala da bi se uključili u sustav”, rekao je Rogić.
U većim urbanim područjima naglašeno je pitanja točnosti dostave, točnije ostave u planiranom vremenskom intervalu. U gradovima su problem zastoji u prometu i gužve koje usporavaju tijek dostave i preciznije predviđanje točnog vremena isporuke.
Nedostatak rezerviranih parkirnih mjesta za dostavna vozila u gradskim sredinama izaziva probleme u organizaciji prometa, jer može dovesti do lokalnih zastoja, poput zaustavljanja vozila na prometnoj traci. Ovaj problem također negativno utječe na učinkovitost dostave, jer vrijeme od zaustavljanja vozila do isporuke robe korisniku postaje duže.
Porast e-trgovine značajno je opteretio logistiku jer je doveo do većeg broja manjih isporuka na raznim lokacijama, što je povećalo potrebu za bržim i efikasnijim transportom. Povećan broj online narudžbi stvorio je izazove u organizaciji distribucije, posebno u urbanim sredinama, gdje logističke kompanije moraju upravljati većim brojem vozila i zaliha. Sustav e trgovine se izravno ovisi o organizaciji kapilarne distribucije.
Jedan od ključnih aduta e-trgovine je dostava tražene robe na adresu korisnika. “Prema istraživanjima preferencija korisnika u RH, oko 80 posto korisnika preferira dostavu na kućnu adresu ili zadanu adresu. Povećanje volumena e-trgovine bi prema tome utjecalo na potrebu za osiguranjem većih prijevoznih i skladišnih kapaciteta što bi dodatno potenciralo ranije navedene probleme.
Prognoze u sektoru e trgovine predviđaju 50 posto rasta volumena e-trgovine na svjetskoj razini do 2029. u odnosu na 2024. Može se očekivati da će i u Hrvatskoj biti ostvarene slične razine rasta u segmentu e-trgovine. U tom kontekstu treba očekivati i porast broja subjekata koji će e-trgovinu uključiti u postojeće klasične sustave distribucije”, navodi Rogić.
Rast online kupovine primijetili su i u Hrvatskoj pošti (HP) iz koje nam kažu kako sezona većeg broja paketa kojih treba dostaviti sve dulja.
“Tako je za Hrvatsku poštu vrhunac sezone počeo u drugoj polovici studenog prošle godine, a pojačan promet trajao je do kraja siječnja ove godine zbog zimskih rasprodaja. Kolegice i kolege već sada analiziraju brojke i sezonu kako bi mogli biti spremni za sljedeću. Drugim riječima, pripreme zapravo nikad ne prestaju, a dobro ekipiranje i preraspodjela resursa koji su podređeni situaciji ključni su za uspješno odrađen period povećane potražnje”, kazali su nam iz HP-a.
Svaka godina rekordna
Napominju kako su automatizacija i suvremena tehnologija ključni za obradu tako velikog broja pošiljaka, te kako se zbog suvremene tehnologije uspješno nose s rastom internetske prodaje zbog koje svake godine obaraju rekorde u broju zaprimljenih paketa. S druge strane, u Woltu koriste brojne algoritme kako bi kapilarna distribucija bila što efikasnija.
“Svjesni smo direktnih utjecaja rasta troškova rada i cijena energenata na sektor dostave. Kako bismo optimizirali operativne troškove i održali konkurentne cijene za korisnike, Wolt platforma koristi napredne algoritme za učinkovito usmjeravanje dostavljača i upravljanje resursima čime osiguravamo održivost našeg poslovnog modela uz istovremeno pružanje najbolje moguće usluge našim korisnicima”, izjavili su iz Wolta.
Koje god rješenje da kompanije osmisle, bitno je da je učinkovito jer su zahtjevi kupaca za bržom i fleksibilnijom dostavom sve veći. U Hrvatskoj pošti napominju kako su prisutni u svim krajevima Hrvatske kroz mrežu od 1016 poštanskih ureda i 300 paketomata, a ove godine planiraju proširiti mrežu za dodatnih 200 paketomata i nove module koji će im omogućiti veću prilagodbu potrebama korisnika.
“Još 2021. Hrvatska pošta prva na domaćem tržištu predstavila je paketomate kao novi dostavni kanal. Korištenost paketomata kontinuirano raste, a tome najbolje ide u prilog činjenica da smo skratili rok za preuzimanje paketa na paketomatu s pet na tri dana kako bi što veći broj korisnika mogao koristiti taj dostavni kanal.
Također, za Zagreb i okolicu, gdje imamo najveći broj paketomata, paketi se u prevoze direktno iz sortirnice u paketomate što znači da imamo dovoljan priljev paketa za uručenje putem paketomata da smo uspostavili zasebne rute namijenjene samo paketomatima”, objasnili su iz HP-a.
Promjene ponašanja korisnika
Ulaganja u kapilarnu distribuciju tako su konstanta, primjerice u zadnjih osam godina Hrvatska pošta uložila je 230 milijuna eura u novu infrastrukturu, digitalizaciju i primanja radnika. “Napredna tehnologija, automatizacija i umjetna inteligencija omogućili su nam da uspješno pratimo velike promjene u ponašanju korisnika, odnosno rast e-trgovine i promjenu kupovnih navika koje nagovješćuju paketno poslovanje i logistiku kao budućnost izvora prihoda za poštanski sektor’’, vjeruju u Pošti.
Postoje različiti pristupi koji mogu poboljšati kapilarnu distribuciju, ali ovise o tipu djelatnosti. Rogić tvrdi kako je za segment paketne distribucije karakteristična opcija je stvaranje hibridne mreže za dostavu robe koja obuhvaća fiksne točke dostave (paketomate ili mini depoe) uz klasičnu dostavu robe na kućnu adresu.
“Predviđa se da će se u bliskoj budućnosti težište paketne distribucije prebaciti na fiksne točke dostave, točnije na paketomate i mjesta preuzimanja”, tvrdi pročelnik.
Dok se pitanje broja i dostupnosti parkirališnih mjesta za dostavna vozila može unaprijediti primjenom dinamičkog pristupa u alokaciji dostavnih mjesta. Takav model podrazumijeva dodjelu dostavnih mjesta u urbanim područjima prema narudžbi korisnika uz dinamički određeno trajanje vremenskog intervala dostave i promjenjiva lokacije za dostavna mjesta. Fakultet prometnih znanosti radi na razvoju takvog modela. Ovakva rješenja moguće je primijeniti za sve segmente kapilarne distribucije.
“Napredna rješenja u bliskoj budućnosti uključuju koncepte podatkovne analize koji omogućuju preciznije predviđanje potražnje i broja pošiljaka, primjenu kombinacije mobilnih robota i pokretnih mikro depoa, praćenje kritičnih pošiljaka od početka do kraja lanca opskrbe, te primjenu novih tehnologija kao što su 3D ispis (aditivna proizvodnja) ili korištenje automatiziranih maloprodajnih objekata uz mogućnost preuzimanja pošiljaka koje korisnik naručuje putem e-trgovine ili internetske platforme za naručivanje”, rekao je Rogić.
