Bojazan poduzetnika da lagano gasne potražnja na stranim tržištima za sada se u našem slučaju još ne pokazuje na ukupnim izvoznim rezultatima.

Štoviše, najnoviji podaci DZS-a, preliminarni za prvih sedam mjeseci, pokazuju da je srpanj u plasmanu roba u inozemstvu bio osjetno bolji nego prošle godine i prethodnih mjeseci u 2024., pa je i robni izvoz postigao rast od 2,4%.

No, zasluga za to pripada tzv. trećim tržištima, jer kod naših glavnih kupaca, iz članica EU, izvoz i dalje slabi (gotovo 2%), dok se u zemlje izvan EU bilježi rast prodaje od gotovo 12% na godišnjoj razini.

U apsolutnim brojkama, izvezeno je u sedam mjeseci robe u vrijednosti od 13,66 milijardi eura, od čega u EU 9 milijardi, a izvan EU 4,6 milijardi eura. Iz preliminarnih brojki još ne vidi tko je najviše zaslužan za tako bolji izvozni ‘skor’, no sudeći po nešto detaljnije obrađenim podacima za prvih šest mjeseci, velik doprinos svakako pripada tržištu BiH.

Hrvatski poduzetnici u susjednu zemlju plasirali su za četvrtinu više nego u prvom lanjskom polugodištu, točnije 1,33 milijarde eura ili 25,7% više. Istina, prošla godina za naše izvoznike u BiH predstavljala je nešto slabiju od prethodne 2022., koja je ujedno bila i rekordna po vrijednosti ostvarenog izvoza, no i u odnosu 2022., kada je u prvih šest mjeseci bilo izvezeno 1,11 milijardu eura, ove godine je izvoz bio bolji i BiH je trenutačno najzainteresiraniji kupac hrvatskim kompanijama.

Njemačka je i dalje glavno tržište, no pribojavanje da će se slabljenje potražnje osjetiti na izvozu pokazuje se valjanim, jer je realizacija slabija za 0,7% (1,42 milijarde eura). Zaustavljen je i oporavak izvoza na talijanskom tržištu, koji je bio znakovit u prvim mjesecima, čak dvoznamenkast, te je na razini polugodišta ostvaren pad od preko 2% i izvezeno je tek neznatno više nego u BiH.

Podbačaj energenata
U EU je prvi dio godine obilježen neizvjesnim uvjetima u gospodarstvu, zbog geopolitičkih sukoba i političkih napetosti, ali i promjenama na tržištima koje nameću zelena tranzicija. Potražnja slabi, pa je osim Njemačke i Italije i na ostalim glavnim tržištima ostvaren slabiji rezultat; u Austriji, Mađarskoj, Francuskoj i Poljskoj. Što se ostalih važnih izvoznih tržišta tiče, za razliku od BiH, izvoz u Srbiju pao je za 22%, a od udaljenijih tržišta, značajan porast obilježava izvoz u SAD.

Što se izvoza tiče, pogledi su i za drugi dio godine usmjereni primarno prema Njemačkoj, ne samo zbog izravnih poslova koje hrvatske tvrtke imaju na tom tržištu, nego i zbog toga što će se događanja u Njemačkoj preliti i na druga europska tržišta. Indeks optimizma, na žalost, u najvećem europskom gospodarstvu ne oporavlja se.

Analitičare u Hrvatskoj iznenadilo je, inače, zadnje izvješće DZS-a o prekidu pada fizičkog obujma industrijske proizvodnje, koji traje još od prošlog ljeta, štoviše, bilježi se i značajan impuls rasta, no još je rano za izvlačenje bilo kakvog zaključka. Pitanje je s obzirom na prilike u glavnim europskim gospodarstvima, ali i šire, hoće li se to nastaviti i hoće li se vidjeti u izvoznim brojkama u ostatku godine.

Tko, pak, u prvom dijelu godine ima podbačaj? Energenti i struja, zbog trendova na tom tržištu i pada cijena koje su bile eksplodirale prije dvije godine, kao i promjena koje je na tržište donio krčki LNG terminal, polako jenjavaju i u izvoznoj statistici. U pola godine izvoz struje i plina prepolovljen je u odnosu na lanjski rezultat. Da brodogradnja nije više što je bila, nije novost, no već dugo je iz redova prerađivačke industrije konstantan ‘pozitivac’ bila prehrambena industrija.

Prerađivači bolji
S izvoznim brojkama iz lipnja, međutim, zabilježili su slabiji rezultat. Gleda li se sama vrijednost ostvarenog izvoza, taj pad nije dramatičan, izvezeno je značajnih 970 milijuna eura, što je za 4 milijuna manje nego godinu ranije, ali je to prekid pozitivnog niza. Ukupno prerađivačka industrija ima bolji rezultat nego u prvom lanjskom polugodištu, za više od 2%.

Tomu su pridonijeli među ostalim proizvodnja odjeće, motornih vozila i prikolica, te električne opreme, te farmaceutska i kemijska industrija. Za razliku od plina i struje, vrijednost izvoza sirove i prerađene nafte u prvih pola godine je povećana, no poljoprivreda i ribarstvo nikako se ne uspijevaju vratiti među djelatnosti u kojima Hrvatska više izveze nego što uveze. Takav status još imaju samo prerada drva (ne i namještaja), te izvoz gospodarskog otpada.

Prije godinu dana, inače, u sedam mjeseci uvoz je bilježio pad, što je velikim dijelom bila posljedica velikog smanjenja cijene energenata, čija je rekordna razina obilježila prethodnu 2022. Ove godine, pak, uvoz je u sedam mjeseci ukupno gledajući zabilježio snažan porast, od 5,5%, s tim da je za razliku izvoznih rezultata, rast uvoza zasluga EU, iz koje i inače dolazi najveći dio roba.

Generalno, za Hrvatsku je odnos izvoza i uvoza i dalje nepovoljan. U susjednoj Sloveniji, primjerice, ponovno bilježe suficit u robnoj razmjeni, dok je u Hrvatskoj taj odnos i dalje nepovoljan i deficit se sve više produbljuje. Manje od 55% uvoza je, naime, pokriveno izvozom. Koliko je ove godine taj trend negativan, najbolje govori podatak da niti jedan mjesec ove godine pokrivenost nije niti dosegnulo 60%, dok primjerice u 2020. niti jedan mjesec ona nije bila manja od 60%.