Zagrebački logistički prsten ključan je infrastrukturni projekt koji povezuje glavni grad Hrvatske s važnim prometnim koridorima i gospodarskim središtima. Cilj mu je osigurati učinkovit protok roba i ljudi kroz modernizirane prometne mreže te olakšati povezanost između Zagreba i njegovih okolnih regija, smanjujući pritom gužve i prometne zastoje. U logističke centre u i oko Zagreba ulaže se sve više svake godine, a taj rast investicija primijetili su i na Fakultetu prometnih znanosti.

Profesor Kristijan Rogić rekao je da je vidljiv trend rasta investicija u objekte i opremu, što je dobro jer su prijašnja istraživanja na zagrebačkom fakultetu pokazala da postoji potreba za modernim skladišnim i logističkim kapacitetima. Općenito, 2023. godina zabilježila je značajan porast ulaganja u logističke prostore, prvenstveno zbog rasta e-trgovine i potrebe za distribucijskim kapacitetima​.

“Napomenuo bih i da razvitak logističke djelatnosti, osim usluga koje su vezane za distribuciju gotovih proizvoda, potiče i jak industrijski sektor. Taj segment logistike je pomalo zanemaren u Hrvatskoj, a može biti bitan adut za privlačenje investitora u industrijske kapacitete”, vjeruje Rogić.

Blizina Zagreba, Slovenije…

Investicija u logističke centre u zadnjih nekoliko godina svakako ima, što od domaćih, što od stranih tvrtki. Najveći europski distributer roba široke potrošnje Orbico Grupa lani je krenula u izgradnju svog najvećeg logističko-distributivnog centra na potezu Zagreb – Karlovac. Veličina centra je oko 60.000 kvadrata, a vlasnik Branko Roglić najavio je je useljenje u 2024.

U medijima je navedeno da je za centar u Zdenčini izdvojeno oko 40 milijuna eura. Iako nije formalno označena kao dio glavnog logističkog prstena, Zdenčina geografski spada u širu zonu koja podržava logističke aktivnosti oko Zagreba. Njezina blizina ključnim prometnim pravcima, poput autoceste A1, čini je važnim dijelom logističke mreže koja opslužuje Zagreb i okolne regije.

Rogić: Kristijan Rogić, Fakultet Prometno zagušenje veći je problem u organizaciji kapilarne distribucije, a u manjoj mjeri utječe na organizaciju prijevoza na dužim relacijama.

U srpnju ove godine Kaufland Hrvatska pustio je u pogon dodatan objekt u sklopu svog logističko-distributivnog centra u Jastrebarskom. No, najviše je pažnje dobila informacija o budućem najvećem logističkom centru u Hrvatskoj iza kojeg stoji RC Europe. Češki investitor tako otvara potencijal za stotine novih radnih mjesta u gospodarskoj zoni Bobovica, koju se može smatrati značajnom za logističke aktivnosti u širem području Zagreba.

Investirano je više od 100 milijuna eura, a iz RC Europe napominju da im je prioritet prilikom projekta bilo smanjenje utjecaja na okoliš i smanjenje ugljičnog otiska. Kazali su nam da se građevinski radovi odvijaju prema predviđenom dinamičkom planu.

“Završili smo radove na predgotovoljenoj armirano-betonskoj konstrukciji. U tijeku su krovopokrivački, limarski, izolaterski, instalaterski radovi, te izvođenje fasade objekta koja se sastoji od čelične podkonstrukcije i sendvič panela. Sa zadovoljstvom radimo i na izmjenama projekta prema zahtjevima zakupaca koji su prepoznali projekt kao idealan za njihove aktivnosti s obzirom na lokaciju i naš pristup prilikom izvedbe samog projekta.

Sve to znači da će početna faza projekta, što znači prva polovica zgrade koja pokriva oko 41.000 četvornih metara, biti završena do kraja ove godine, a operativne aktivnosti započet će u proljeće 2025. Osim toga, prije koji mjesec započeli smo i drugu faza izgradnje koju očekujemo završiti u trećem kvartalu sljedeće godine”, rekli su iz RC Europe.

Za pozicioniranje svoje velike investicije baš u Samoboru odlučili su se zbog dobro razvijene mreže cesta, uključujući autoceste i brze ceste koje povezuju glavni s okolnim gradovima, ali i ostalim dijelovima zemlje. Prema njihovoj procjeni, gospodarska zona Bobovica ima odličan strateški položaj i optimalnu lokaciju blizu ključne infrastrukture, uključujući glavnu autocestu koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju.

Usto, na maloj je udaljenost do Zagreba te ima pristup raskrižjima autocesta A2 i A3. Također, na njihov izbor, kažu, utjecala je i profesionalnost gradske uprave Samobora, kao i njihov kooperativni stav. Međutim, jedan nedostatak ipak postoji… “Zagrebačka obilaznica tu je svakako ključna jer olakšava prometno rasterećenje grada i omogućava brz pristup različitim dijelovima prstena, ali gužve na njoj nažalost nisu rijetkost”, napominju iz RC Europe.

O prometnom zagušenju koje muči sve koji prometuju u i oko Zagreba upitali smo profesora Rogića koji pojašnjava da se prometno zagušenje može promatrati ovisno o tipu distribucije: međugradska distribucija oslanja se na prijevoz većih pošiljaka između gradova i primarno ovisi o mreži autocesta i državnih cesta (željeznicu), dok je kapilarna distribucija primarno orijentirana na dostavu manjih pošiljaka u urbanim ili suburbanim zonama. Zagrebački logistički prsten odlično je povezan na magistralnu cestovnu mrežu, u manjoj mjeri na željezničku infrastrukturu, dok je kapilarna distribucija vezana na postojeću gradsku i prigradsku cestovnu infrastrukturu.

Potencijala ima

“Može se reći da je prometno zagušenje veći problem u organizaciji kapilarne distribucije, a u manjoj mjeri utječe na organizaciju prijevoza na dužim relacijama”, kazao je Rogić.

Mogućnosti poboljšanja za ovaj nedostatak zagrebačkog logističkog prstena profesor vidi primarno u povezivanju postojećih logističkih zona na željezničku mrežu tamo gdje je to moguće, a na višoj razini kroz ulaganja u poboljšanje propusne moći cestovne mreže u široj zagrebačkoj zoni (treći trak zaobilaznice, treći trak autoceste prema Karlovcu). Time bi se smanjila uska grla, posebno u razdoblju turističke sezone.

“U željezničkom dijelu za veće količine tereta koje se očekuju u budućnosti, trebalo bi realizirati projekt željezničke obilaznice oko Zagreba”, vjeruje Rogić.

Može se zaključiti da prometna infrastruktura zagrebačkog logističkog prstena još nije u potpunosti zadovoljena jer postoje izazovi poput potrebe za daljnjom modernizacijom cesta, željeznica i povezivanja sa strateškim koridorima. Mnogi ključni infrastrukturni projekti su u tijeku ili tek planirani, a investicije u cestovnu i željezničku infrastrukturu moraju se nastaviti kako bi prsten u potpunosti ostvario svoj potencijal.

Logistički sustav ovisi o učinku, stoga je važno raditi na što većoj brzini dostave u Zagreb i okolici, a ona ponajprije ovisi o stanju prometne infrastrukture i organizaciji procesa logističkog operatera. Upitali smo profesora kako poboljšati učinkovitost…

“Pozicija Zagreba sa stanovišta organizacije logističkog sustava povoljna je za potrebe tržišta Republike Hrvatske i za pružanje logističkih usluga na tržištima susjednih zemalja, osobito članica Europske unije. Uloga logističkih operatera je vrlo važna, jer o njima ovisi kako će se logistički sektor RH pozicionirati u odnosu na konkurenciju iz drugih zemalja i kao će izgledati razvitak tog sektora u budućnosti”.

Potencijala za razvoj zagrebački logistički prsten svakako ima. Posebice zbog potrebe za širenjem logističkih kapaciteta, smanjenjem prometnih gužvi, te omogućavanju bržeg transporta roba, osobito u kontekstu rasta e-trgovine i potrebe za učinkovitom distribucijom. Uz visoke troškove i dugotrajnu realizaciju, izazovi na ovom području uključuju i potencijalan utjecaj na okoliš. No, dugoročno, kvalitetan logistički prsten oko metropole može značajno unaprijediti logistički sektor, privući investicije te pojačati poziciju Zagreba kao prometnog čvorišta.