Hrvatska narodna banka još je 1994. godine, u ratnom okruženju, promovirala Dubrovnik kao mjesto susreta vodećih svjetskih ekonomista koji su se 30. put zaredom okupili na Dubrovačkoj financijskoj konferenciji Hrvatske narodne banke, piše Večernji.

U to vrijeme guverner Hrvatske narodne banke bio je Pero Jurković, a organizacija skupa povjerena je njegovu nasljedniku Marku Škrebu, podsjetio je na početku jubilarne konferencije sadašnji hrvatski guverner Boris Vujčić.

Dubrovačka je konferencija susret i mjesto dijaloga akademskog miljea, odnosno uglednih svjetskih i domaćih znanstvenika, s predstavnicima međunarodnih financijskih institucija, središnjih banaka i financijskog sektora.

nikad skuplji krov nad glavom

Kamate na stambene kredite na vrhuncu? ‘Za isti iznos, ove godine 13 tisuća eura više u kamatama’

‘Para uši’

Rast kamata ECB-a više poskupio nove kredite u velikim bankama

U radu 30. Dubrovačke konferencije sudjeluje i šefica Europske središnje banke Christine Lagarde, koja dolazi u Hrvatsku netom nakon što je Europska središnja banka spustila kamatne stope 0,25 posto, za razliku od američkog FED-a, koji je takvu odluku odgodio prema kraju godine. Lagarde je kazala da će buduće političke odluke Europske središnje banke ovisiti o kretanju inflacije i ukupnim pritiscima na cijene u gospodarstvu.

Inflacija viša od prosjeka EU

Lagarde je dodala kako je inflacija u Hrvatskoj nešto viša od prosjeka, no to se događalo i u ostalim članicama nakon preuzimanja eura. K tome, hrvatska ekonomija ostvaruje solidne stope rasta.

Premijerov savjetnik Zvonimir Savić je kao veliko postignuće naveo činjenicu da je Hrvatska prva u EU dobila suglasnost za isplatu pete tranše sredstava iz Next generation fonda. Da bi to postigla, Vlada se obvezala da će provesti 157 reformi i one su, rekao je, sve ispunjene.

Dosad je iz tog programa Hrvatskoj isplaćeno 3,7 milijardi eura od deset, koliko ćemo dobiti, a kada u srpnju sjedne peta tranša, iznos će se povećati na 4,5 milijardi eura. Savić je dodao da je Hrvatska jedina država u svijetu kojoj je kreditni rejting od korone porastao za dvije stepenice te ide prema rejtingu A.

Kad je riječ o kreditima, potrošači u Hrvatskoj ipak će neko vrijeme pričekati na pojeftinjenje kapitala koji posuđuju od banaka, neovisno o potezima monetarne vlasti u Frankfurtu. Na visinu kamata utječe i Nacionalna referentna stopa koja se obračunava kvartalno prema cijeni izvora sredstava za banke, piše Večernji.

Krediti s promjenjivim kamatnim stopama

Prvi će na udaru biti klijenti koji imaju kredite s promjenjivim kamatnim stopama. Hrvatska narodna banka najavila je da će od 1. srpnja nacionalna referentna stopa (NRS) rasti 0,3 postotna poena pa bi tada mogli poskupjeti krediti s promjenjivim kamatnim stopama koji su vezani za NRS.

Glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić objasnio je da bi nešto veće rate kredita mogla očekivati trećina korisnika stambenih kredita, njih oko 67 tisuća, te 110 tisuća potrošačkih kredita, odnosno desetak posto ukupnog broja. Šošić je kazao da će prosječna mjesečna rata stambenih kredita vezanih za NRS porasti oko pet eura za četiri petine dužnika, dok će za preostalih 20 posto klijenata mjesečna rata biti veća desetak eura.

Guverner Boris Vujčić kazao je da su kamatne stope u Hrvatskoj porasle znatno manje nego u drugim članicama eurozone jer je velik broj potrošača ugovorio kredite s fiksnim kamatnim stopama.