Konferencija o digitalnoj transformaciji i pametnim industrijama pod nazivom 5. Smart Industry Brainstorm okupila je jučer u Zagrebu, već prvog dana, vodeće stručnjake i predstavnike institucija koji su raspravljali o ključnim izazovima i prilikama u digitalizaciji i razvoju industrije u Hrvatskoj i EU. Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva EK u Hrvatskoj u uvodnom obraćanju govorila je o digitalnoj transformaciji kao ključnom prioritetu EU i Hrvatske.

“Ovaj proces oblikuje gospodarstvo, društvo i svakodnevni život građana te predstavlja globalni prioritet. Program za digitalno desetljeće, koji traje do 2030., osigurava okvir za suradnju na međunarodnoj razini. Hrvatska je već postigla značajan napredak, posebno u digitalizaciji javne uprave putem platformi kao što su e-Građanin i zemljišne knjige. Ipak, u digitalnoj transformaciji gospodarstva potrebno je dodatno jačanje primjene naprednih tehnologija, poput umjetne inteligencije”.

Čović Vidović istaknula je tri važna zakona: Uredbu o digitalnim uslugama, Uredbu o digitalnom tržištu i Uredbu o umjetnoj inteligenciji. Ti zakoni čine temelje za pravedno digitalno gospodarstvo i osiguravaju ravnotežu između inovacija i zaštite temeljnih prava. Također, prema posljednjem istraživanju Eurobarometra, 62% građana Unije svjesno je važnosti zaštite prava u digitalnom okruženju, istaknula je Čović Vidović.

Slavko Vidović, predsjednik CroSI udruge, ukazao je na važnost jačanje ljudskih resursa i timova, odnosno njihovih vještina i kompetencija.

“Uz stalne promjene u tehnologiji, nužno je da i pojedinci kontinuirano unaprjeđuju svoje znanje i vještine kako bi mogli odgovarati na nove zahtjeve. Digitalna transformacija i AI predstavljaju ogroman izazov, no i priliku za organizacije. Državna uprava, primjerice, može biti velik korisnik ICT dobara, a njeno usklađivanje s privatnim sektorom, uz adekvatne regulatorne okvire, može potaknuti daljnji tehnološki razvoj”, smatra Vidović.

Nezaobilazno u poslovanju

Ističe i važnost prilagodbe regulatornih sustava koji će omogućiti inovacijama da rastu i prilagode se novim okolnostima.

“Cyber sigurnost postaje nezaobilazna tema u modernom poslovanju. Ona nije samo pitanje tehničke zaštite već zahtijeva integraciju sigurnosnih praksi u sve segmente organizacija”, kazao je Vidović i nastavlja da izazov leži u balansiranju između sigurnosnih pravila i fleksibilnosti, jer previše strogi sustavi mogu ograničiti inovacije.

“Znanost također prolazi kroz transformaciju, posebno u kontekstu dostupnosti informacija. S pojavom novih digitalnih izvora znanje je postalo lako dostupno, no ostaje pitanje kako znanost može očuvati svoju vrijednost i relevantnost”, ističe Vidović, te posebno naglašava ‘demokratizaciju umjetne inteligencije’ koja predstavlja priliku za svakog pojedinca, neovisno o društvenom položaju ili političkoj poziciji. Ako tehnologija postane dostupna svima, svaki pojedinac ima priliku koristiti je i tako pridonijeti zajedničkom napretku.

Marina Klačmer Čalopa, dekanica Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu, naglasila je ključnu ulogu u razvoju i primjeni digitalne transformacije i umjetne inteligencije, tehnologija koje su danas u središtu promjena u obrazovanju, industriji i društvu u cjelini, a predstavila je i novi projekt – Regionalni centar za pametnu industriju, koji se realizira u suradnji s Gradom Varaždinom.

“Vjerujem da će postati središte za razvoj pametne industrije i inkubacijski prostor, ne samo za studente, već i za sve zainteresirane građane. Nedavno smo dobili građevinsku dozvolu i nadamo se početku izgradnje već početkom 2025. Paralelno razvijamo i programe koji će se provoditi kroz ovaj centar”, kazala je Klačmer Čalopa.

Prva sekcija konferencije bila je posvećena ubrzanju razvoja pametnih industrija i digitalne transformacije u gospodarstvu i u javnoj upravi te o mreži centara EU za digitalne inovacije – EDIH Mreža EU centara za digitalne inovacije koji bi u tome trebali odigrati važnu ulogu.

Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, naglasio je mogućnosti financiranja kroz pametnu specijalizaciju te dodao da se trenutačno suočavamo s nekoliko izazova, među kojima je i nedovoljna komercijalizacija istraživačkih rezultata te pad broja registriranih patenata, što je već dulje slabost hrvatskog sustava inovacija.

“Naša strategija pametne specijalizacije upravo teži rješavanju tih identificiranih problema i postizanju održivog napretka kroz pametna i usmjerena ulaganja”, istaknuo je Meštrić i pozvao okupljene da se uključe u sastanke tematskih inovacijskih vijeća.

Čović Vidović: U digitalnoj transformaciji gospodarstva potrebno je dodatno jačanje primjene naprednih tehnologija, poput umjetne inteligencije.

Iva Novak, ravnateljica Uprave za strateško planiranje i koordinaciju fondova EU, govorila je o ITP programima i regionalnim lancima vrijednosti posebice pametne industrije u Jadranskoj, Panonskoj i Sjevernoj Hrvatskoj.

Panel rasprava pod vodstvom Nedjeljka Perića, okupila je predstavnike akademske i poslovne zajednice, uključujući Hrvoja Džape sa zagrebačkog FER-a, Ninu Begičević Ređep s FOI-a, Lea Mršića s Algebre, Jadranku Lovrić s FER-a, Hrvoja Kalčičeka iz Grada Zagreba te Ivana Livića iz Venduetecha. Panelisti su analizirali ulogu EDIH mreže raspravljajući o tome kako istodobno poticati primjenu umjetne inteligencije, osnažiti digitalnu sigurnost i graditi inovacijski ekosustav kroz klastere. Osobito je naglašena potreba za sinergijom akademske zajednice i industrije u izgradnji digitalno zrelih kapaciteta koji će podržati daljnji rast gospodarstva.

Hrvoje Džapo istaknuo je da se radi o iznimno važnim hubovima koji su osnovani s ciljem da osnaže i ubrzaju digitalnu transformaciju – u prvom redu malog i srednjeg poduzetništva. Komentirao je izazove i iskustva u provedbi projekata koje financira EU, te naglasio da su onie, uveli nov i kompleksan sustav koji predstavlja nepoznanicu za mnoge, pa čak i za EK. Istaknuo je da su sudionici projekata prošli kroz određene “dječje bolesti” koje su prirodne za prve faze provedbe takvih novih inicijativa, osobito tijekom prvih nekoliko mjeseci.

Đapo je pojasnio i specifičnost ovog financijskog modela – dok jedna polovica sredstava dolazi iz europskog programa koji je sličan programu Horizon, druga polovica financiranja osigurava se na nacionalnoj razini. Za znanstvenike je to izazovno, budući da su navikli na drugačije, strukturirane procese financiranja.

Leo Mršić s Algebrea naglasio je da moramo biti kritični ne bi li izgradili pravi ekosustav. Novac znanstvenicima zasad dolazi sporo, izostaju rezultati i posljedično je manje ulaganja. Naglasio je potrebu učinkovitog usmjeravanja sredstava i resursa u projekte koji će donositi stvarnu vrijednost i koji su od koristi korisnicima. “Nema smisla ulagati u infrastrukturu koja nema konkretnu svrhu i ne doprinosi stvaranju dodatne vrijednosti”.

Ključno je, smatra, usmjeriti se na projekte i sustave koji brzo reagiraju na potrebe korisnika. U tom kontekstu, država bi trebala imati proaktivnu i servisno orijentiranu ulogu.

Peta industrijska revolucija

Druga sekcija bila je usmjerena na ulogu pametnih industrija i umjetne inteligencije u poslovanju, posebno je adresirala zakonodavni okvir EU AI Act, koji donosi nove standarde za primjenu umjetne inteligencije u gospodarstvu. Tomislav Pinter iz DG Regio-a govorio je o međuregionalnim ulaganjima u “Smart Development”, a Drago Cmuk iz MAZARS-a istaknuo je potencijal umjetne inteligencije kao katalizatora konkurentnosti domaćih poduzeća na međunarodnim tržištima.

Natalija Parlov Una predstavila je izazove u zaštiti kritičnih infrastruktura, što je tema koja postaje sve važnija kako se povećava rizik od digitalnih prijetnji. A Karolj Skala, s Instituta Ruđer Bošković, govorio je o naprednim EU digitalnim infrastrukturama kao akceleratorima za smart rješenja. On nas je proveo i kroz povijest razvoja, od prve industrijske revolucije, te kazao da sada ulazimo u petu industrijsku revoluciju, te vizionarski govorio o budućnosti.

Na drugoj panel raspravi pod nazivom “Uloga pametnih industrija i umjetne inteligencije u održivom razvoju gospodarstva”, panelisti su se dotaknuli ključnih tema o ulozi pametnih industrija, umjetne inteligencije i kibernetičke sigurnosti u povećanju konkurentnosti i održivosti. Moderirao je Ernest Vlačić, dok su u raspravi sudjelovali Tomislav Pinter iz EU DG Regio, Vjekoslav Majetić, osnivač DOK-ING-a, Domagoj Šarić iz Hrvatske gospodarske komore, Zoran Aralica iz Ekonomskog instituta Zagreb te Slavko Vidović, osnivač Infodom Grupe. Panelisti su razgovarali o nizu zanimljivih pitanja, između ostalog o ulozi pametnih industrija i AI-ja u povećanju konkurentnosti i održivosti u poduzećima, inovacijama pokretanih paradigmom pametnih industrija i potpomognutih AI-jem. Pokušalo se odgovoriti i na pitanje kako paralelno voditi digitalnu transformaciju i širiti umjetnu inteligenciju te osigurati kibernetičku sigurnost.

Konferenciju su organizirali, inače, zagrebački Ekonomski fakultet i Fakultet elektrotehnike i računarstva – Inovacijski centar Nikola Tesla, zatim varaždinski Fakultet organizacije i informatike, Sveučilište u Dubrovnik (Centar za istraživanje digitalne transformacije – CREDO), ILBA – Poslovna akademija za vodstvo i inovacije, CroSI – Udruga za promociju pametnih industrija, INFODOM Grupa.