Kulturna i kreativna industrija uskoro bi na raspolaganju trebala imati milijune bespovratnih sredstava. Poziv, odnosno natječaj “Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija”, vrijedan 33,1 milijun eura napokon je spreman za objavu.

Krešimir Partl, državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija, za Poslovni dnevnik najavljuje da bi poziv, koji se financira iz Mehanizma za oporavak i otpornost, odnosno NPOO-a, trebao biti objavljen početkom sljedećega tjedna.

Riječ je o važnom natječaju, kojem je cilj ojačati kapacitete industrije te joj pomoći u digitalnoj transformaciji. Bespovratne će se potpore kretati između 13,2 tisuće i gotovo milijun eura (995 tisuća), a što prije ovaj novac bude na raspolaganju to bolje, jer čeka ga se prilično dugo.

Neslužbeno je, naime, natječaj trebao biti objavljen krajem prošle godine, a službeno do kraja prvog tromjesečja ove. Poziv kasni, objašnjava Partl, jer je Europska komisija imala primjedbe na njegove uvjete i kriterije pa se morao dorađivati.

Primjedbe je doduše imao i sektor, što je vidljivo iz drugog javnog savjetovanje na koje je stiglo gotovo 150 komentara. Sve je to odužilo i inače komplicirani proces, a Ministarstvo se, navodi Partl, maksimalno trudilo dobro balansirati između potreba industrije i pravila Komisije.

Državni tajnik najavljuje da će natječaj biti raspisan po modalitetu privremenog, a ne trajnog poziva, a rok za prijavu bi bio tri mjeseca. “To znači da će sve prijave morati proći evaluacijski proces”, navodi.

Dodaje i da je prijedlog Ministarstva kulture i medija, a koji će vjerojatno biti i prihvaćen, da prvih mjesec dana poziv bude samo objavljen, ali ne i otvoren za prijave. “To je, naime, i europska praksa, kako bi se svi mogli upoznati s propozicijama natječaja”, objašnjava.

U detalje primjedbi i izmjena poziva ne želi ulaziti, ali navodi da se najznačajnija odnosi na građevinske radove, odnosno trošak preuređenja i modernizacije poslovnog prostora. Izmijenjenim prijedlogom taj je trošak ograničen na 20% ukupno prihvatljivih troškova projekta dok prvotnim prijedlogom tog ograničenja nije bilo.

Nema veze ako natječaj i kasni, važnije je da obuhvati što više subjekata, poručuju sugovornici/S. B. Babić/PIXSELL

“Pošto se radi o programu koji se u naravi zove digitalna transformacija, Europska komisija je rekla da bi veći naglasak trebao biti upravo na tome – digitalnoj transformaciji. No, objasnili smo im da u nekim djelatnostima ona nije moguća bez nužnih radova koji se tiču rekonstrukcije ili obnove prostora pa smo došli do kompromisa od 20%”, navodi Partl.

Državni tajnik ističe i da je ovo prvi put da se u RH provodi tako velik natječaj namijenjen kulturnoj i kreativnoj industriji, i što se iznosa i što se širine obuhvata tiče. Obuhvaćene su sve djelatnosti – arhitektura, mediji, dizajn, izvedbena umjetnost, knjige i nakladništvo, baština, primijenjena i vizualna umjetnost te audiovizualne djelatnosti uključujući videoigre – a što je i prilično zakompliciralo pisanje poziva i postavljanje kriterija.

“Morali smo omogućiti da se svi mogu prijaviti pod jednakim uvjetima, što je vrlo kompleksno. Nitko u EU nije išao tako široko, a mi smo se odlučili za takav pristup jer želimo ojačati cijelu industriju koja je jako stradala tijekom pandemije”, navodi Partl ističući da očekuje dobar interes za natječaj.

‘Svi smo na čekanju’
Da interesa ima potvrđuju svi sugovornici s kojima smo razgovarali. Ivana Nikolić, koautorica Projekta Ilica: Q’ART, ističe da već neko vrijeme imaju spreman projekt za prijavu te “samo” čekaju otvaranje natječaja. Odugovlačenjem njegove objave, smatra, samo se šteti sektoru. “Mnogo bi ljudi bilo sretno da pokrenemo projekt, isto kao što bi mnogi od njega imali koristi. No svi smo na čekanju”, kaže Nikolić.

Navodi i da je očigledno da je s pozivom bilo puno tehničkih nejasnoća, a time i problema. Vrlo dobra poznavateljica stanja u hrvatskoj kulturnoj i kreativnoj industriji bila je kritična prema usmjerenosti natječaja na digitalizaciju i tržište jer smatra da bi trebalo jače poticati kreativnost, stvaralaštvo i interdisciplinarstvo kako bi se vrijednost sektora mogla preliti i na ostale gospodarske grane.

Iz Hrvatskog društva skladatelja (HDS ZAMP) zamjeraju što su iz natječaja isključene udruge, koje niti mogu prijaviti projekte niti mogu biti platforma za projekte svojih članova. “Čini nam se da su uvjeti nacrta natječaja, koji su diktirani i uvjetima samog EU fonda, takvi da ih prosječni mali i mikro poduzetnici – obrtnici, što u pravili glazbenici jesu, teško mogu zadovoljiti”, kaže Nenad Marčec, glavni direktor HDS ZAMP-a.

No, zanimanja ne fali. “Ulaganje u projekte kulturnih i kreativnih industrija (KKI) zapravo bi bio odličan akcelerator oporavka, a što bi se onda odrazilo na kvalitetu i raznolikost ponude za građane i na mnoge druge industrijske grane koje koriste proizvode i usluge KKI, poput turizma”, ističe.

Kašnjenja objave natječaja su, kaže Marčec, svjesni, no to im nije toliko važno. “Važnije nam je da on bude takav da obuhvati što više subjekata i sudionika. Važno nam je i drago da Ministarstvo kulture radi upravo na tome”, ističe.

Do sada u promilima
Trenutak objave natječaja nije važan niti Klasteru hrvatskih proizvođača videoigara (CGDA). “Kada god dođe, dobro je došao”, kaže Aleksandar Gavrilović, glavni tajnik CGDA, koji je vrlo zadovoljan što ih je kao industriju Ministarstvo prepoznalo i uvrstilo u ovaj natječaj.

Dodaje da i značaj ovog natječaja za rastuću industriju videoigara vrlo veliki, kao što je i interes za natječaj. “Do sada su poticaji za ovu industriju, a koji se svode na one iz HAVC-a, bili u promilima u odnosu na prihode koje ostvarujemo. Ovo je vrlo značajan natječaj jer bi mogao dati veliki poticaj industriji videoigara”, ističe Gavrilović.