Poduzetnici čiji su se ulagački planovi uklopili u uvjete za korištenje potpora kroz Zakon o poticanju ulaganja odskora će zbog epidemije Covid-19 dobiti mogućnost produljenja roka realizacije započetih investicija. Prošli je tjedan nadležno ministarstvo u postupak e-savjetovanja prosljedilo tzv. obrazac prethodne procjene za izmjene Zakona kojima se za ulagačke projekte čije se propisano trogodišnje razdoblje realizacije preklapa s epidemijom omogućuje dodatnih godinu dana.

Poduzetnici će sami odabrati žele li koristiti novu mjeru, ovisno o tome jesu li i koliko pandemijske okolnosti utjecale na zastoj ili usporavaje planirane dinamike provedbe investicija na ime kojih koriste poticaje. Prema podacima koje smo dobili iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, ta se zakonska novina odnosi na 267 projekata odobrenih po Zakonu o poticanju ulaganja, od čega je 218 projekata malih i srednjih poduzetnika, a u preostalih 49 investitori su veliki poduzetnici. Ukupna planirana vrijednost tih ulaganja iznosi 11,6 milijardi kuna, a prema planovima, trebala bi rezultirati s više od 7100 novih radnih mjesta, navode u Ministarstvu.

Pored toga, ističu kako se skore izmjene Zakona odnose i na “prijavitelje čiji investicijski projekti će slijedom propisanih procedura tek biti odobreni izdavanjem Potvrde o statusu korisnika potpore, ako su ti projekti započeli u razdoblju od 12. ožujka 2017. do 30. lipnja 2020. godine”.

Ukupno su potvrdu o statusu korisnika potpore za ulaganje do sada dobila 583 poduzetnika. Planirana vrijednost njihovih investicija iznosi oko 24,6 milijardi kuna, a njihov ishod bi, među ostalim, trebalo biti otvaranje 18.284 novih radnih mjesta, kažu u resoru ministra Tomislava Ćorića. Dodaju li se odobrenim projektima i oni u obradi, od donošenja Zakona prijavljeno je ukupno 1177 ulagačkih projekata vrijednosti veće od 52,4 milijarde kuna, a računa se da bi oni trebali dovesti do otvaranja 27.785 novih radnih mjesta.

Valja podsjetiti da su potpore na temelju tog zakona dostupne postojećim i novoosnovanim trgovačkim društvima, s tim da je minimalna visina ulaganja za koju se odobravaju poticajne mjere 150.000 eura. Jedan od uvjeta je i otvaranje najmanje pet novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem u razdoblju od tri godine nakon početka realizacije. Kako su u više navrata isticali iz Ministarstva, u okviru sustava poticajnih mjera najizdašnija i za ulagače najprivlačnija je porezna povlastica kroz umanjenje stope poreza na dobit za 50 do 100 posto, i to u razdoblju od maksimalno deset godina.

Sustav potpora za ulagače u Vladi su uglavnom objašnjavali strateškim ciljem povećanja konkurentnosti gospodarstva kroz povećanje ukupnih investicijsko-gospodarskih aktivnosti. To posebice vrijedi za one u proizvode i usluge visoke dodane vrijednosti, što ujedno poboljšava izglede i za povećanje izvoza.

U razdoblju prije pandemije tadašnji je ministar gospodarstva Darko Horvat govorio kako se brojem prijavljenih investicija ističu, primjerice, turizam te razvoj i primjena novih softverskih rješenja, ali i da ga posebno veseli porast investicija u proizvodno-prerađivačkim aktivnostima.

Koronakriza je i u pogledu ukupnih investicijskih aktivnosti, ali i njihove strukture, ostavila traga, i realno je očekivati da će nemali broj korisnika potpora iskoristiti mogućnost produljenja roka za realizaciju svojih projekata.

Nakon što su prošle godine tzv. bruto investicije u fiksni kapital u Hrvatskoj zabilježile rast po stopi nešto iznad sedam posto (većim dijelom pod utjecajem njihova rasta u javnom sektoru), inicijalno je za ovu godinu njihovo povećanje bilo planirano na 6,1 posto. Prilikom proljetnog rebalansa, u jeku prvog vala epidemije Covid-19, projekcije u pogledu investicija okrenule su se na minus devet posto, ali su prošlotjednim rebalansom očekivanja pada ipak ublažena, na -6,1 posto. Za iduću godinu, pak, u Vladi računaju na umjereni oporavak po stopi od nepunih četiri posto.