Dosad najvredniji “paket” financijske pomoći za razvojne projekte poduzetnika u prerađivačkoj industriji, program “Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo”, kojim je iz NPOO-a osigurano ukupno 1,9 milijardi kuna bespovratnih potpora, odnosno 252 milijuna eura, nije pobudio očekivani interes.

Natječaj je bio otvoren do 19. prosinca, a prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, zaprimljeno je ukupno 253 projekta, čija je vrijednost 517,62 milijuna eura (3,9 milijardi kuna), a za koje gospodarstvenici traže ukupno 225,6 milijuna eura potpora (1,7 milijardi eura), dakle 89% iznosa alokacije.

Takav odaziv sve je iznenadio, budući da je i tijekom pripreme natječaja izazvao velike reakcije i intervencije iz HGK i HUP-a, koji su intenzivno lobirali da se uvjeti korigiraju kako bi se omogućilo nominiranje projekata većem broju poduzetnika, jer je interes i potreba za potporom velika, a natječaj postavljen tako da mnogima nije otvoren pristup.

To im je i uspjelo, te su u konzultacijama s Europskom komisijom prihvaćeni njihovi prijedlozi i proširen obuhvat i broj prihvatljivih djelatnosti povećan sa sedam na 15, te broj potencijalnih prijavitelja s 300 povećan na više 1200.

Još je jasnija slika o slabom interesu gledaju li se podaci iz 2021. i interesu za tadašnji natječaj za zelenu tranziciju, kada je za puno manji fond sredstava pristigao višestruko veći broj projekata. Točnije, za 1,14 milijarde kuna raspoloživih potpora projekte je prijavilo 842 kandidata.

Vrijednost njihovih projekata za koje su tražili potpore iznosila je 7,5 milijardi kuna, a nakon eliminiranja neprihvatljivih projekata i bodovanja projekata, 1,14 milijardi kuna potpora dobilo je 320 poduzetnika. Iz toga se može nazrijeti i da će iz aktualnog programa za industriju, nakon procesa ocjenjivanja projekata, ostati nepotrošen još i veći dio raspoložive alokacije.

Takav razvoj događaja potvrđuju i u Ministarstvu gospodarstva, iz kojega, odgovarajući na upit Poslovnog dnevnika, najavljuju i da će sav novac iz tog programa koji ne bude raspodijeljen, poduzetnicima ponuditi na ponovljenom natječaju.

“Provedbenom odlukom Vijeća definirano je da će tom mjerom do kraja 2024. potporu za prelazak na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo primiti 290 poduzeća. Uzevši u obzir broj zaprimljenih projektnih prijedloga i vrijednost zatražene potpore, razumno je razmišljati o otvaranju novog poziva u 2023.

Ministarstvo se poziva i da je taj prag od 2% već povoljnije ispregovaran/I. Kralj/PIXSELL

No, za određivanje točnog termina novog poziva potrebno je završiti dodjelu po postojećem pozivu, kako bi, nakon evaluacije pristiglih projekata i čišćenja projektnih proračuna, bilo moguće odrediti točan iznos raspoloživih preostalih financijskih sredstava”, istaknuli su u Ministarstva gospodarstva.

Što je razlog za manji broj prijavljenih projekata? U Ministarstvu gospodarstva kažu da u vrijednosti prijavljenih projekata vide postojanje interesa za zelenu tranziciju, a procjenjuju da, s obzirom na “kompleksnost poziva, dokumentaciju koju su poduzetnici morali pripremiti s obzirom na prirodu ulaganja, dio poduzetnika vjerojatno nije uspio na vrijeme pripremiti projekte, iako je trajanje poziva produljeno te je isti bio otvoren od 1. srpnja do 19. prosinca 2022.”.

Kasno za nove pregovore
Iz redova poslodavaca čuje se da stoji da su procedure ishođenja potrebnih dozvola za infrastrukturna ulaganja spora i to koči pripremu projekata, no ističu i da se u hodu, nakon što su usuglašene promjene i uključen veći broj djelatnosti koje mogu biti obuhvaćene programom, pojavio problem praga kojim se poduzeće smatra energetski intenzivnim.

Trošak nabave energenata i struje treba iznositi najmanje 2% prihoda, što za naše prilike predstavlja visok iznos, te su poslodavci upozorili da će se to pokazati kao prepreka mnogim zainteresiranima.

“Projekata ne manjka, ali dodatni kriterij pokazao se problematičnim, jer eliminira veliki broj poduzetnika”, kaže naš sugovornik, koji potvrđuje da su predstavnici HUP-a u listopadu Ministarstvu prezentirali analizu koju su napravili na zahtjev svojih članica, no zaključeno je da je kasno za nove pregovore s EK oko još jednih izmjena uvjeta.

Ministarstvo se poziva da je već i taj prag od 2% udjela ispregovaran povoljnije u odnosu na vrijednost koja je postavljena Direktivom Vijeća 2003/96/EZ. U HUP-u i HGK pritom ne spore da je velik pomak postignut uključivanjem većeg broja energetski intenzivnih proizvodnji, pa je pristup omogućen proizvođačima prehrambenih proizvoda, pića, tekstila, odjeće, drva i proizvoda od drva, namještaja, papira i papirnatih proizvoda, tiskanje, proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda, farmaceutskih proizvoda, proizvoda od gume i plastike, metala i metalnih proizvoda te strojeva i uređaja. Osim toga, po prvi put je natječaj omogućio i prijave velikim tvrtkama, odnosno srednje kapitaliziranim s do tri tisuće zaposlenih.

Riječ je inače o potporama koja omogućuju tehnološku modernizaciju i električnu energiju iz obnovljivih izvora, koji će rezultirati smanjenjem emisije CO2 za 20%. Vrijednost potpore iznosi od 99,5 do 995 tisuća eura za mala i srednja poduzeća, te od 265 tisuća do maksimalno 4,65 milijuna eura za srednje kapitalizirana poduzeća. Pritom je za prvu grupu predviđen ukupan dio alokacije od 101 milijuna eura, a za drugu 151 milijuna.

Koliko za novi natječaj?
Iz kojih su, pak, djelatnosti i područja Hrvatske zaprimili najveći broj, te o kakvim se projektima radi, u Ministarstvu ne iznose detalje. Analiza po djelatnostima, veličini i prirodi ulaganja bit će, kažu, poznata po završetku postupka evaluacije.

On obuhvaća najprije provjeru prihvatljivosti prijavitelja, projekta i aktivnosti, te ocjenu kvalitete projekta u skladu s postavljenim kriterijima, a temeljem rang-liste potom će se donijeti odluka o financiranju. Tek tada bit će poznato i koliko sredstava iz alokacije će ostati na raspolaganju za ponavljanje natječaja.

Iz Ministarstva gospodarstva zasad najavljuju da će novi natječaj pričekati izmjene Opće uredbe o skupnim izuzećima, temeljem koje se potpore u ovom programu i dodjeljuju, a koji je EK najavila tijekom 2023., te će tek nakon toga biti moguće objaviti novi natječaj. A do tada će se i na razini RH i s EK, pregovarati o kriterijima koji će omogućiti participaciju većem broju industrijalaca.