U 30 godina poslovanja Hrvatske poštanske banke nanizalo se potresa – od političkih kreditiranja, afera sa zlatnim pipama i više nego jednog spašavanja javnim novcem, da bi 2020. udarila pandemija i konkretne magnitude.

Ipak, pod lanjsku godinu (prvu kompletnu od kad je na čelu) Uprava Marka Badurine crtu podvlači pod rekordnih 182 milijuna kuna neto dobiti.

Pomalo neobično u uvjetima povijesnog pada BDP-a i udara na ekonomiju koji je i HPB-u izbrisao dio operativne dobiti, a zbog kojeg su konkurenti u prosjeku vlasnicima isporučili prepolovljenu dobit u odnosu na godinu ranije.

“2020. će ostati obilježena kao godina koja nam je svima promijenila način na koji živimo, radimo i sudjelujemo u ekonomskom životu. Stoga moram reći da sam jako ponosan na rezultat koji je tim kojem sam na čelu ostvario”, kaže Marko Badurina u svom prvom intervjuu hrvatskim medijima.

Rezultat objašnjava kombinacijom faktora, od racionalnog upravljanja troškovima i kapitalom do – poboljšane kvalitete kreditnog portfelja.

“Naravno, ta poboljšanja sama po sebi ne bi bila dovoljna za ostvarenje rekordne profitabilnosti, nego su tome doprinijeli i ostali faktori poput unaprjeđenja sustava upravljanja rizicima, zbog čega su zabilježeni niži ispravci vrijednosti u okviru privremenih supervizorskih mjera, kao i neto promjene rezerviranja, u značajnom dijelu nastavno na jedan pravomoćno okončan spor u korist banke”, konkretizira Badurina.

Dodaje da rezultate treba gledati u širem kontekstu – da je 2019. bila rekordna zbog dividendnih prihoda i udjela u dobiti dijela matica, uz istovremeni rast i ostalih kategorija prihoda, smatrajući da bi se određeni pad dobiti vjerojatno dogodio i neovisno o izbijanju pandemije.

Optimizmu unatoč, na horizontu je neizvjesnost. Kao i drugi kreditori, i HPB je bio prisiljen posegnuti za moratorijima u 2020.: pauzirano je više od 1,9 milijardi kuna bruto kredita kompanijama, uglavnom građevinarima i turističkim kompanijama, te gotovo 400 milijuna kuna građanima.

Koliko će od toga otklizati u loše zajmove jednom kad svi isteknu, uz stalni pritisak loše epidemiološke situacije u HPB-u još ne otkrivaju, no Badurina uvjerava da efekta na kapital neće biti jer su već izdvojene potrebne rezervacije.

S fokusom na održavanje stabilnosti i veći tržišni rast do kraja godine, Poštanska je usmjerena na organski rast otklanjajući nagađanja da bi se mogla uključiti u utrku za državnu Croatia banku koja zasad neuspješno traži kupca. “Cilj nam je podržati napore Vlade RH u realizaciji plana oporavka, otpornosti i obnove. Usporedno s tim, nastavit ćemo provoditi optimizaciju, ali razvoj ljudi će nam i dalje biti prioritet”, najavljuje prvi čovjek HPB-a.

Iz godišnjeg izvješća primjetan je ipak pad operativnog rezultata. Kako su se Covid 19 i štete od potresa odrazili na poslovanje?

Pandemija Covida 19 imala je razorne učinke na gospodarstvo u cjelini. Pad BDP-a za 8,4% u 2020. najveći je od Domovinskog rata, čak i veći nego 2009. Svi gospodarski subjekti u Hrvatskoj su na neki način osjetili te učinke tako i banke. U tim uvjetima pad operativne dobiti bio je neizbježan, što se kod nas reflektiralo u 10-postotnom padu operativne dobiti, primarno zbog nižih prihoda uslijed prestanka obračuna dijela naknada za klijente tijekom trajanja proljetnog zaključavanja gospodarstva, slabije turističke sezone i generalnog pada gospodarskih aktivnosti. Ipak, razina troškova je, unatoč racionalizaciji poslovanja, ostala gotovo nepromijenjena zbog dodatnih troškova uzrokovanih efektima pandemije, razornog potresa u Zagrebu u ožujku 2020. i osiguranja uvjeta za model udaljenog rada, odnosno rada od kuće.

Kako ste stajali u odnosu na konkurenciju po pitanju štednje, kredita građanima i tvrtkama u odnosu na tržište?

Moram pohvaliti svoje vrijedne kolegice i kolege koji su i u takvim izvanrednim i teškim uvjetima ostvarili rezultat zbog kojeg je banka u gotovo svim relevantnim kategorijama bilance ostvarila rast tržišnog udjela. U skladu s tim, tržišni udio u kreditima porastao je za 0,2 p.p. na 5,8%, pri čemu se izdvajaju krediti stanovništvu s višestruko bržim rastom volumena od sektorskog prosjeka (HPB 10,3%, sektor 2,3%), gdje smo uspješno participirali u APN programu s volumenom od 725 milijuna kuna subvencioniranog stambenog kreditiranja za 1.080 klijenata. Uz ostvaren natprosječan tržišni rast, zadovoljan sam i strukturom novih izloženosti u pogledu dobne strukture klijenata fizičkih osoba, kao i strukture izloženosti u pogledu konzumacije kapitala. Nasuprot tome, udio u depozitima spustio se ukupno za 0,4 p.p. nastavno na mjere usmjerene na eliminaciju viškova likvidnosti, zbog čega je ujedno i smanjen udio u depozitima stanovništva na 5,3 posto.

Koliko je plasmana banke najviše bilo pod moratorijima, a koliko je trenutno? Kakva im je struktura prema klijentima i vrsti kredita?

HPB je od samog početka pandemije iskazao predanost ublažavanju posljedica krize koju je ona izazvala odobravanjem 2500 pojedinačnih mjera potpore za pogođene klijente, u skladu sa supervizorskim smjernicama Hrvatske narodne banke i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo. Na taj je način u 2020. odobreno i 340 moratorija za poslovne subjekte, što se odnosi na 1.914 milijuna kuna izloženosti, odnosno 22,6% nedospjelih bruto kredita gospodarstvu. U strukturi tih moratorija izdvajaju se sektori građevinarstva, na koje se odnosi trećina volumena odobrenih moratorija, i turizam, na koji se odnosi četvrtina. Kod kredita stanovništvu odobreni moratoriji bili su bitno manji te su iznosili 397 milijuna kuna, što predstavlja 5,1% bruto kredita tom segmentu.

Učinak na prihode postoji i zasigurno će se vidjeti u financijskim izvještajima za 2021., međutim bit će i relativno ograničen jer je zasad minimalan broj kredita ušao u status neispunjenja obveza. Također, gotovo polovica izloženosti pravnim osobama i nešto više od polovice kredita stanovništvu izašlo je iz moratorija već do kraja 2020.

Moratoriji se iznimno EBA-inom odlukom ne klasificiraju u loše plasmane, no svaka banka radi projekcije utjecaja na kapital. Koliko bi po vašim procjenama moratorija kad isteknu moglo otklizati u nenaplative zajmove? Ugrožava li to adekvatnost kapitala?

S krajem prošle godine je minimalnih 1,5% izloženosti pravnim osobama kojima je odobren moratorij ušlo u status neispunjenja obveza. Što se tiče budućih izračuna, HPB će za sve klijente kojima je odobren moratorij razmotriti klasifikaciju na pojedinačnoj osnovi najkasnije do 30.06.2021. u sklopu čega će se predložiti i odgovarajuća klasifikacija ukoliko se radi o privremenim ili značajnim financijskim poteškoćama.

Ne očekujem da bi eventualne reklasifikacije i povezani gubici mogli imati utjecaja na adekvatnost kapitala. Banka je već u 2020. izdvojila dodatnih 61,7 milijuna kuna rezervacija za izloženosti koje sada nisu klasificirane kao neprihodujuće, čime je pokrivenost takvih izloženosti (bez središnje države i financijskih institucija) narasla s 1,85% u 2019. na 2,16% na kraju 2020. Zadovoljavajuću kapitaliziranost HPB-a kroz naredno razdoblje u nepovoljnom gospodarskom scenariju, iako ne uzimajući u obzir specifičan Covid scenarij, potvrdila je i sveobuhvatna procjena Europske središnje banke dovršena sredinom 2020.

HNB je zadnje dvije godine zabranio isplate dividendi, hoće li HPB-u nakon smirivanja situacije imati prostora za to s obzirom na kapital?

Privremeno ograničenje isplate dividendi od strane HNB-a razumljiva je i opravdana regulatorna reakcija na neizvjesnosti. Tom mjerom očuvana je već postojana kapitaliziranost sektora, povjerenje deponenata i ostalih vjerovnika u hrvatske banke, kao i prevenirana volatilnost na deviznom tržištu u ključnom drugom kvartalu 2020. kad još nije bila izvjesna snaga kojom će Covid 19 utjecati na ekonomiju.

S obzirom na visinu angažiranog kapitala, isplata dividende ne bi bila nerazumna odluka vlasnika. Međutim, efikasno upravljanje bilancom podrazumijevalo bi isplatu dividende sukladno primjenjivim propisima. Stoga će potencijalna isplata dividende nakon stabilizacije, njen iznos i razdoblje u kojem bi eventualno bila isplaćena ovisiti o kapitalnoj strukturi banke i njenom apetitu za rizikom, financijskim rezultatima i poziciji, uvjetima u gospodarstvu Hrvatske i poslovnim očekivanjima u narednom periodu.

Kako vidite strategiju do kraja 2021.? Optimizacije su neminovne, no mogu li si banke priuštiti usporavanje ulaganja, posebno u digitalizaciju?

Prije svega, u 2021. očekujem još veći tržišni rast. Cilj nam je podržati napore Vlade RH u realizaciji plana oporavka, otpornosti i obnove. Usporedno s tim, nastavit ćemo provoditi optimizaciju, ali razvoj ljudi će nam i dalje biti prioritet. Bez ulaganja u ljudski kapital banka neće moći trčati brže od drugih na ovom vrlo kompetitivnom tržištu, a to je ujedno i preduvjet za provedbu digitalizacije koja je svakako najbitniji aspekt optimizacije i nešto što klijenti očekuju.

Banci je ovo 30. godina poslovanja, obilježila ih je šarolika lepeza od afera i državnih spašavanja, konsolidacija malih, rekordnih rezultata do tržišnih iskoraka poput predvodnice kunizacije. Kako vidite budućnost HPB-a?

Banka uistinu ima zanimljivu povijest tijekom koje su bili isprepleteni usponi i padovi, mnoge razvojne inicijative na hrvatskom tržištu i brojni uspjesi. Kao čovjek i menadžer uvijek sam okrenut budućnosti koja je puna mogućnosti i veliki izazov za bankarsku industriju u cjelini.

HPB ima snagu i ambiciju pozicionirati se kao tržišni igrač koji želi biti najbolji za svoje klijente, zajednicu i dioničare, bazirano na društveno i okolišno odgovornom poslovanju. Navedeno nam je posebno bitno, što se očituje u našoj misiji stvaranja uvjeta za bolji život u Hrvatskoj, a po čemu smo jedinstveni među financijskim institucijama u Hrvatskoj. Na nama je da osiguramo odgovarajuću podršku svim programima nacionalne razvojne strategije te apsorpciji sredstava iz višegodišnjih financijskih okvira za koje se izborila Vlada.

Stoga u periodu nakon Covida HPB vidim kao banku sa značajnim tržišnim udjelom koja se agilnošću, tehnologijama i prilagođenošću tržištu pozicionirala među lidere. Snaga ove banke su ljudi. Vjerujem u kvalitetu naših ljudi, a samo dodatnim i kontinuiranim ulaganjima u njihove kompetencije možemo biti brži, bolji i konkurentniji. Uvjeren sam kako možemo pratiti globalne trendove u pogledu naprednih tehnologija te biti banka za 21. stoljeće.

Što je s Europskoj komisiji obećanim nastavkom privatizacije?

Pitanje privatizacije je, prije svega, u nadležnosti vlasnika društva. Iz pozicije Uprave, mogu reći kako je privatizacija HPB-a, kao i drugih poduzeća u državnom vlasništvu nešto što je svakako realno očekivati u periodu koji je pred nama.

Ima li prostora za akvizicije, primjerice Croatia banke?

Dosadašnji rast HPB-a bio je pretežito organski. HPB je dokazao kako ima iskustvo i kapacitet također i za anorganski rast. U kontekstu rasta tržišnog udjela kao cilja, banka će kao i dosad analizirati sve mogućnosti kako organskog tako i anorganskog rasta, kojeg ne mogu isključiti u budućnosti. U natječajnom procesu za Croatia banku nismo sudjelovali.

Imenovani ste, zajedno s ostalim članovima Uprave, na mandat od dvije godine koji istječe u kolovozu. Očekujete li njegovo produljenje?

Kolege iz Uprave i ja smo Odlukom Vlade Republike Hrvatske i Nadzornog odbora imenovani na mandat od 4 godine te je HNB izdao odobrenje na dvije godine. Uvjeren sam kako ću istekom prve dvije godine dobiti odobrenje regulatora i za preostale dvije godine te da ću uspješno odraditi svoj prvi četverogodišnji mandat na čelu HPB-a do kraja.