Istaknuo je da Vlada za ovu godinu projicira realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2,8 posto, dok se za 2020. rast projicira po stopi od 2,5 posto, a za 2021. i 2022. godinu 2,4 posto. 

Glavni pokretači rasta po Marićevim riječima bit će i dalje osobna potrošnja i domaća potražnja, dok se, unatoč daljnjem rastu izvoza, očekuje negativan doprinos neto izvoza.

Vlada projicira i proračunski manjak u 2020. godini od 0,2 posto, te višak od 0,2 posto u 2021. i 0,6 posto u 2022. godini.

Inflacija se za cijelo projekcijsko razdoblje projicira između 1, i 1,5 posto, dok bi u ovoj godini, po riječima ministra Marića, trebali biti manja od 1 posto.

Što se tiče javnog duga, njegov bi udio u BDP-u trebao bi se i dalje svake godine smanjivati za po tri postotna boda, a do 2022. godine pasti na 61,9 posto.

Ministar Marić je rekao da je tempo pada javnog duga četiri puta brži od onoga koji se traži u Paktu o stabilnosti i rastu, što je bitno i za proces uvođenja eura.