U nizu agencija koje Vlada gasi s prvim danom iduće godine, a za čije se izuzeće intenzivno posljednjih tjedana lobira je i Agencija za investicije i konkurentnost (AIK), no s razlikom da za nju intervencije dolaze i iz inozemstva.

Na vladinu adresu nedavno je pristigao dopis izvršnog direktora Svjetske organizacije agencija za promicanje investicija (WAIPA) Boštjana Skalara, koji ukratko preporučuje da se hrvatskoj agenciji zadrži samostalnost u djelovanju i pomaganju poduzetnicima koji investiraju i posluju u Hrvatskoj. Sam Skalar na naš upit nije želio komentirati javno namjeru Vlade da ugasi AIK i njegove poslove prenese u odjel u Ministarstvu gospodarstva. “Budući da je Agencija za ulaganja i konkurentnost jedna od naših članica, svjesni smo aktualnih zbivanja. Međutim, pristup naše organizacije jest da javno ne iznosimo komentare pojedinim članovima i njihovim poslovima”, odgovorio je na naš upit Skalar. U članstvu WAIPA-e je 170 agencija i nevladinih ustanova koje se bave promocijom ulaganja iz čak 130 zemalja, a u Savjetodavnom odboru su predstavnici Vijeća međunarodnog gospodarskog razvitka (IEDC), Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD), Organizacije Ujedinjenih naroda za industrijski razvoj (UNIDO), Međunarodne organizacije rada (ILO), Međunarodne gospodarske komore (ICC) i Svjetske banke.

Reakciju na dopis WAIPA-e pokušali smo dobiti iz resornog Ministarstva gospodarstva, međutim niti nakon dva tjedan nismo dobili nikakav odgovor na naš upit.

Inače, upravo danas završava javna rasprava o zakonu o prestanku važenja Zakona o osnivanju AIK-a, kojeg će Ministarstvo gospodarstva i Vlada potom uputiti u hitnu saborsku proceduru na usvajanje, kako bi se pripajanje provelo prema planu, od početka nove proračunske godine.

Iz dokumenta se saznaje i da će ova reformska mjera rezultirati uštedom od ukupno 1,36 milijuna kuna, i to zahvaljujući smanjenju rashoda za zaposlenike i ukidanjem radnog mjesta ravnatelja AIK-a, kao i manjih režijskih troškova i rashoda za nabavu dugotrajne imovine nakon što se AIK s današnje lokacije iz jedne državne nekretnine preseli u zgradu Ministarstava.

Osim procjene financijskog efekta kojim će rezultirati gašenje AIK-a Ministarstvo u zakonskom prijedlogu nije iznijelo nikakve druge argumente, primjerice analizu rada i efikasnosti same agencije u proteklim godinama, niti jasne pomake koje se gašenjem agencije i prenošenjem njezinih aktivnosti u Ministarstvo gospodarstva očekuje postići. Ministarstvo gospodarstva, inače, ima sektor za investicije, no koliko on ima zaposlenika i koliko će mu ih nakon ove reforme biti potrebno, iz Ministarstva gospodarstva ne daju informaciju. Jednako kao niti što će samim investitorima značiti ta promjena.

A da je argument za eventualne promjene vlada trebala tražiti upravo u koristi koju bi one imale za ulagače, a ne isključivo u rezanju troškova, stav je i brojnih trgovinskih ureda i komora koje pojedine zemlje imaju u Zagrebu. Udruženje stranih ulagača u Hrvatskoj (Foreign Investors Council – FIC), kojim predsjedava Mladen Fogec, također ne smatra racionalnim da se ovakve promjene provode samo radi promjene.

“Ovo će biti već treći put da se takva agencija gasi i žao mi je da do toga dolazi, jer je praksa pokazala da su u odnosu na inertnu administraciju u ministarstvima takve agencije fleksibilnije i brže prilagodljive i od veće su koristi za gospodarstvenike”, kaže Fogec. On u tome prepoznaje još jednu nevjerodostojnost Republike Hrvatske i ne krije razočaranost zbog zaostajanja u nastojanju da se popravi njezina konkurentnost.

“I ova mjera pokazuje da ostajemo samo na deklarativnom opredjeljenju za promjene, a ne bavimo se operativnim provođenjem promjena”, dodaje Fogec. U slučaju AIK-a ozbiljnost bi se pokazalo kada bi se ocijenilo rad tima od 30-ak djelatnika. Prema podacima koje navodi na svojoj web-stranici AIK u svom portfelju ima 204 projekta u raznim fazama realizacije, a vrijednost im je 11 milijardi eura, te je njihovom realizacijom planirano otvaranje 21.336 radnih mjesta. U zadnjoj fazi AIK prati 62 projekta, a dosad je uz operativnu podršku AIK-a realizirano 63 projekta vrijedna 1,62 milijarde eura, kojima je otvoreno 5671 novo radno mjesto.

Ove godine, inače, FIC neće izdavati tzv. Bijelu knjigu, dokument koji daje pregled okruženja u kojima u Hrvatskoj posluju strane ulagači i svojevrsna je preporuka Vladi što su slabe točke na čijim korekcijama je potrebno poraditi. Bijelu knjigu objavljuje se od 2013., no ove godine FIC je, kaže Fogec, zaključio kako bi samo dao “copy-paste” izdanje, jer osim statističkih brojki nema nikakvih promjena. Dodati bi se sada moglo i ukidanje AIK-a, koji je bio važna stanica novim ulagačima u snalaženju s brojnom administracijom.