Iako Vukovarsko-srijemska županija i grad Vinkovci svjedoče vrlo pozitivnom trendu pada nezaposlenosti, problem pronalaska kvalificirane radne snage i dalje muči poduzetnike. Na panelu koji je u sklopu Poslovnog uzleta grada Vinkovaca bio posvećen strukovnom obrazovanju i suradnji obrazovnih institucija s realnim sektorom moglo se čuti kako veliki sustavi, ali i mali poduzetnici muku muče s pronalaskom kadrova.

Kako je naglasio Slavko Marjančević, član uprave Borova, taj nekadašnji vukovarski obućarski gigant sve radnike zapošljava preko natječaja ili ih uzima s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), popularne "burze rada". "Imamo potreba za radnicima, ali imamo i problema s njihovim pronalaženjem jer radnika kvalificiranih za proizvodnju gumene i kožne obuće baš i nema", ističe Marjančević. Štoviše, radna snaga pokazala se i kao ograničavajući faktor za daljnji razvoj Borova, dodaje. Marjančević kaže da su u vezi s tim problemom razgovarali s Tehničkom školom u Vukovaru koja školuje primarno kadrove u turizmu, poljoprivredi i uslugama. "Zbog toga sami obučavamo radnike. Upravo smo obučili njih 20, od čega je 16 dobilo stalan posao", dodao je Marjančević.

Na sličan model odlučila se i tvrtka Grad export, osnovana prije 23 godine koja se bavi proizvodnjom PVC stolarije. Kako je kazao njezin direktor Pero Šimić, tvrtka izvozi u 23 države, među kojima je i Rusija jer "prkose sankcijama". Grad export radi selekciju budućih mladih zaposlenika još u vrijeme njihova školovanja jer učenici dolaze na praksu u tu tvrtku. "Iz svake generacije u prosjeku tri učenika dobiju posao kod nas", tvrdi Šimić. On zagovara drugačiji vid školovanja za branšu kojom se Grad export bavi. Naime, strukovne škole i dalje obrazuju učenike za stolarsko zanimanje, a već 10 godina PVC stolarija ima tržišni udjel od preko 80 posto. Šimić je kazao i kako su htjeli školi donirati obradni centar na kojem bi učenici vježbali proizvodnju plastične stolarije, ali je Ministarstvo obrazovanja stopiralo takvu inicijativu.

Predstavnici obrazovnih institucija pak ističu kako najviše potražnje u županiji ima za prekvalifikacije ima u programima tzv. "bijelih kuta". "Najtraženiji su programi iz zdravstva, poput zdravstvenog i farmaceutskog tehničara te skrbi, poput njegovateljice", otkriva Ana Gale, ravnateljica učilišta Studium. Na pitanje moderatora panela, glavnog urednika Poslovnog dnevnika Mislava Šimatovića, ima li potrebe u županiji za tim kadrom, Gale je kazala kako potrebe ima, ali da kandidati prvenstveno upisuju te programe kako bi otišli raditi u zemlje Europske unije. Profesorica u vinkovačkoj Ekonomskoj i trgovačkoj školi Ika Pejanović ističe kako učenici te škole po završetku školovanja pronalaze posao, "ali ne baš u struci". "Spremni su na prekvalifikaciju i često ne biraju posao", kaže Pejanović.

Takav stav možda je i razlog što Vukovarsko-srijemska županija, inače peta u zemlji po nezaposlenosti, bilježi snažan pad broja nezaposlenih. Najsvježiji podatak kaže kako je u županiji 18.827 nezaposlenih, 600 manje nego početkom ožujka, tvrdi Mario Paljušaj, predstojnik vinkovačkog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. "Cijelu prošlu godinu bilježimo pad broja nezaposlenih. Do kraja travnja imat ćemo broj nezaposlenih iz pretkriznih vremena", optimističan je Paljušaj. Dodao je i kako su globalne promjene donijele da više nema doživotne zaposlenosti, ali ima doživotne zapošljivosti koja traži cjeloživotno učenje. Što se tiče problema s kojima se suočavaju Borovo i Grad export s početka priče, Paljušaj kaže kako HZZ ima rješenje u sklopu ukupno tri mjere. Jedna od njih je školovanje za poznatog poslodavca u kojem učilište školuje kandidata, a HZZ pokriva do 80 posto troškova tog školovanja.

U kontekstu "zapošljivosti" Ana Gale iz Studiuma smatra kako privatna učilišta mogu brzo odgovoriti na zahtjeve tržišta rada, pa Studium već ima dva programa koji odgovaraju potrebama Borova. "Za mjesec dana možemo imati spreman program", dodaje Gale. Bolja situacija s osluškivanjem trendova na tržištu rada vidi se i u sustavu javnog školstva, primjećuje profesorica Ika Pejanović. "Ove godine izlazi prva generacija školovana po novom kurikulumu koja je, po mom mišljenju, spremnija za tržište rada", kaže Pejanović.

Naime, novi kurikulum omogućava učenicima da nakon školovanja pokrenu biznis dok oni koji nemaju takvih ambicija mogu više ponuditi poslodavcima. "Kurikulum daje tu mogućnost kroz terensku nastavu i otvaranje vježbeničkih tvrtki. Takvu virtualnu tvrtku vode učenici i brinu se o svim aspektima poslovanja, a svaka vježbenička tvrtka povezana je sa stvarnom tvrtkom", ističe Pejanović. Dodaje kako će se ubrzo otvoriti jedna takva vježbenička tvrtka u suradnji s vinkovačkim Tehnološkim parkom, a ideju čime će se tvrtka baviti dat će učenici.

Pero Šimić iz Grad exporta slaže se s konstatacijom da škola pokušava mladima usaditi poduzetnički duh, ali bez njihove odvažnosti sve će ostati samo "mrtvo slovo". "Pokušajte jer nemate ništa za izgubiti. Ako ne uspijete, bit će te samo tamo gdje ste i bili", poručio je okupljenima Šimić.