Zadruga za etično financiranje, osnivač prve hrvatske etične banke, već drugu godinu zaredom uspostavila je program predfinanciranja Lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) i osigurala više od milijun kuna za provođenje Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Koji su im planovi u financiranju poljoprivrede i ruralnih prostora u budućnosti razgovarali smo sa predsjednicom uprave Etične banke u osnivanju Silvanom Vujnović.

Objavili ste da ste se već drugu godinu uključili u predfinanciranje LAG-ova tako da im pod povoljnim uvjetima dajete sredstva kako bi oni mogli početi funkcionirati. Kako se ova Vaša akcija pokazala do sad?  
Da upravo tako, tijekom 2016-te godine smo financirali sedam  LAG-ova, odnosno ukupno s oko 1 milijun kuna, na rok do godinu dana,uz kamatu 4,5% , uz mogućnost prolongacije ovisno o U-govoru s Agencijom za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za predfinanciranje Mjere 19.1. Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative LEADER (CLLD-lokalni razvoj pod vodstvom zajednice). Cilj je bio LAG-ovima omogućiti financijska sredstva za provođenje odobrenih i planiranih aktivnosti , jer odobrena sredstva od APPRRR-a mogu povući tek kad ih potroše za odobrene aktivnosti. U ovoj fazi financirala se izrada lokalnih razvojnih strategija (Mjera 19.1) koja je i baza za razvoj lokalnih sredina (LAG-ova)  koje su definirane posebnim kriterijima za uspostavu LAG-a, kojih u Hrvatskoj ima 56, a osigurana i odobrena sredstva za sve LAG-ove (za mjeru 19.2, 19.3 i 19.4) iznose 490 milijuna kuna.

Koliko su danas LAG-ovi važni za razvoj hrvatske poljoprivrede i ruralnog razvoja? Obični građani teš-ko mogu razumjeti koja je njihova funkcija i često se čuje kako oni neće pridonijeti razvoju ruralnih sredina, a dobivaju ogromne novce? 
LAG-ovi su od iznimne važnosti za razvoj hrvatske poljoprivrede i ruralnog razvoja jer pokrivaju 92,30% ukupne površine Hrvatske na kojoj živi 2,5 milijuna stanovnika, što čini 57% ukupnog stanovništva Hrvatske. LAG-ovi obuhvaćaju 531 jedinicu lokalne samouprave (121 grad i 410 općina) što čini 95,5% ukupnog broja JLS u Hrvatskoj. Ovi podaci ukazuju kolika je njihova važnost i upravo iz tih razloga smo već danas kao Zadruga za etično financiranje prepoznali njihov značaj i osigurali im predfinanciranje. U 2017-toj godini imamo desetak novih zahtjeva za pred-financiranjem i planiramo dodatno financirati još oko 2,3 milijuna kuna.

Koliko je u Etičnoj banci i zadruzi poljoprivreda važan segment i na koji način ste ga do sada povezivali i financirali, a koji su planovi za budućnost?
 U Zadruzi za etično financiranje i etičnoj banci je poljoprivreda strateški na prvom mjestu i već sada kroz našu sekciju poljoprivrede mapiramo potencijale naših zadrugara koji se bave poljoprivredom i povezujemo s potražnjom naših hotela i ostalih turističkih sadržaja. Jako je bitno okrupnjavanje i povezivanje poljoprivrednika kako bi mogli zajedno nastupati na tržištu i biti konkurentniji. Iz tog razloga se i teži ka stvaranju sekcija istih djelatnosti (vinara….maslinara…) kako bi mogli sagledati njihove probleme i potrebe i za isto osigurati financijska sredstva. 

Smatrate li da filozofija vašeg poslovanja kao banke i zadruge može potaknuti udruživanje poljoprivrednika, posebice malih i pokrenuti drugačiju poljoprivredu i zapošljavanje?  
Upravo na tome već i sada radimo kao Zadruga s obzirom da je udruživanje osnovni zadatak Zadruge i buduće etične banke. Upravo stvaranjem mreže i povezivanjem ponude i potražnje uz osiguranje financijskih sredstava možemo potaknuti drugačiju poljoprivredu i zapošljavanje. Već danas koristimo znanja naših stručnjaka u sekciji poljoprivrede koji savjetuju kako poljoprivredno gospodarstvo napraviti samoodrživim, a samim tim i konkurentnijim, a ako se tome doda još financijska injekcija i tržište koje osiguravamo našim zadrugarima onda se može zaključiti koje sve benefite pružamo. Osim financijskih usluga, dakle, pružamo i nefinancijske usluge u vidu stručnjaka koji to nisu samo na papiru nego imaju i životna iskustva na vlastitim imanjima. Imamo i zadrugare koji traže kooperante koji moraju ima-ti samo zemlju i volju za radom, a znanje, tržište i financije su osigurani. Imamo toliko projekata u pripremi da želimo vratiti našu mladost i omogućiti im normalan život u našoj prelijepoj i prirodnim resursima bogatoj zemlji.

Poljoprivrednici se žale da ih komercijalne banke ne prate i da su kamate u Hrvatskoj previsoke zbog čega se tek rijetki odlučuju na investicije i pokretanje novih biznisa u agraru. Na koji način mislite da je moguće financirati poljoprivredu na etičniji način? 
Poljoprivreda je jako specifična grana i ako ne osigurate sve segmente o kojima ovisi,  dosta je rizična, pogotovo na način kako to gledaju komercijalne banke. Njima je cilj samo profit i kako do njega što prije doći, a znamo da je u poljoprivredi povrat na dugom štapu i da treba prilagoditi financiranje ovisno o kojoj se grani poljoprivrede radi, uz neznatne mogućnosti kolaterala što je vrlo rizično za komercijalne banke. Etična banka će moći raditi drugačije upravo iz razloga što su svi njeni klijenti upravo i suvlasnici banke i imaju svi zajednički interes koji nije isključivo profit nego i ostali društveni benefiti (zdrava hrana, zdrav život, zapošljavanje…) te kroz mrežu zadrugara osiguravati tržište i graditi takvu logistiku koju komercijalne banke nemaju. Za minimiziranje rizika koristi stručna znanja opet svojih zadrugara, kao i tržište koje Zadruga stvara i cilj je da se novčani tijek odvija unutar zadruge koliko je to najviše moguće i stoga je dosta fleksibilnija kod osiguranja ovakvih kredita.

Etična banka će imati maksimalne kamate do 4% bez valutne klauzule, a to će za poljoprivredu biti i zna-tno manje do max 2% , bez dodatnih troškova platnog prometa.
Etična banka će pratiti i početnike upravo iz razloga što će im osim financijskih nuditi i nefinancijske usluge kroz Zadrugu, poput konzultacija kod pripreme poslovnih planova, stručnih znanja, tržišta te monitoriranja projekta od samih početaka, tijeka i povrata novčanih sredstava. 

Koja su Vaši planovi za budućnost u smislu pomaganja poljoprivrednicima? 
Osim svega već navedenog pregovaramo i s jedinicama lokalne samouprave kako bi sredstva koja su do sada davali za subvenciju kamata, koja su bila profit komercijalnih banaka, ista preusmjere na poticaje poljoprivrednicima posredstvom etične banke tako da se ta sredstva ulože kao dopunski zadružni ulog OPG-a, koja se onda kroz temeljni kapital banke mogu 8 puta više koristiti. Naime etična banka može financirati 1:8 u odnosu na uložena sredstva u kapital banke. Slijedom dosadašnjih pregovora i poslovne suradnje sa JLS ovaj model je prepoznat i nadamo se njegovoj realizaciji u narednom periodu.

Koliko danas kod Vas ima zadrugara iz ovog segmenta i da li ljudi razumiju koja je Vaša misija i što želite postići? 
Trenutno imamo 53 zadrugara iz ove sekcije i dva suvoditelja sekcije kojima je zadatak provođenje aktivnosti za realizaciju naše misije povezivanja, umrežavanja, mapiranja resursa, pružanja konzultantskih usluga, te potrebe financiranja projekata,a sve u cilju poboljšanja kvalitete života ljudi.

U kojim segmentima vidite najviše prostora za djelovanje kroz zadrugu i banku, kada je riječ o selu, poljoprivredi i ruralnim sredinama? 
Kao što je već navedeno u segmentu najpovoljnijeg financiranja prilagođenom stvarnim potrebama vezano za poček i rok otplate kredita, fleksibilnost kod osiguranja kredita i povezivanjem u ekonomske cjeline kako bi se smanjio rizik. Važne su i savjetodavne usluge za koje seljak nema vremena, osobito znanja s obzirom na stalne promjene kako administrativne tako i zakonske, i najvažnije od svega – osiguranje tržišta.

Hrvatska danas ima poljoprivredu koja nazaduje, pada nam proizvodnja, uvoz je ogroman, poljoprivrednici zaduženi, a s druge strane imamo ogromna sredstva koja dajemo ovom sektoru ali ona ne daju rezultat. Zašto je to tako? 
Loša organiziranost cijelog sustava, kompleksnost dobivanja financijskih sredstava, nepostojanje pravog kanala za povlačenje najpovoljnijih izvora financiranja, nekonkurentnost zbog visokih troškova ne-povezanosti, rascjepkanosti, razne administrativne neusklađenosti, kašnjenje u plaćanju obveza AP-PRRR-a, nemogućnost osiguravanja predfinanciranja i garancija koje se traže od komercijalnih banaka, a koje odobrenje istih poistovjećuju s odobrenjem kredita zbog rizika. To su neki od razloga.

Da li planirati pomagati i kroz druge mjere Program ruralnog razvoja poljoprivrednicima?
Svakako, koristit ćemo sva moguća raspoloživa sredstva za financiranje.

Možete li nam dati osnovne podatke o banci i zadruzi? 
Zadruga je osnovana sa ciljem osnivanja prve etične banke i to u 100% vlasništvu Zadruge za etično financiranje, a svi njeni članovi (zadrugari) tako da su suvlasnici banke po principu odlučivanja 1 član, 1 glas. Zadruga je osnovana prije tri godine i trenutno ima oko 1.100 zadrugara, 13 sekcija, gdje je poljoprivreda na prvom mjestu. Zadruga će osiguravati  logistiku za banku pružajući nefinancijske usluge, dok će banka vršiti sve usluge kao što to rade i komercijalne banke s razlikom što u prvi plan ne stavlja profit nego društvene benefite financiranja uz ekonomsku i ekološku prihvatljivost financiranja. Kama-ta će biti do najviše 4 %, bez skrivenih naknada i naknada za vođenje računa, mobilno i internet bankar-stvo uz minimalne troškove ino prometa. Financiranje će prilagođavati potrebama klijenta što se tiče rokova, odnosno planova otplate, a rizike će minimizirati povezivanjem u ekonomske cjeline i osiguravanjem tržišta kroz zadrugu. Banka će biti transparentna i dostupna svima jer su svi i suvlasnici koji će i strateški odlučivati o banci. Etične banke ne isplaćuju dobit nego je ponovo reinvestiraju u sustav i na takav način omogućavaju minimalne troškove financiranja. Svjetska statistika pokazuje da je kod etičnih banaka samo 1-2% nenaplaćenih kredita, a razlog je upravo i tzv. socijalna garancija kada ljudi međusobno garantiraju jedni za druge, ne materijalno nego moralno, jer se u centar stavlja čovjek koji je i glavni subjekt u cijelom procesu povrata kredita. Obzirom da će banka poslovati po Zakonu o kreditnim institucijama morat će uzimati i kolaterale, ali će iznalaziti i alternativna rješenja za isto. Visina financiranja ovisit će o dopunskom zadružnom ulogu koji se unosi u temeljni kapital banke i to u iznosu 1:8. Za one zadrugare koji neće biti u mogućnosti osigurati ovu jednu osminu tražit ćemo rješenja kroz partnerske odnose ili sudjelovanjem JLS u ovom dijelu osiguranja sredstava.