Tko su potencijalni kandidati za preuzimanje Đure Đaković, iz te grupacije nakon provedenog javnog poziva nisu otkrili. Tek su potvrdili da je zaprimljeno sedam pisama namjere, od kojih se šest odnosi na predmet natječaja, dakle dokapitalizaciju, a jedna je ponuda bila za posredovanje u traženju potencijalnih investitora, te je tvrtka eliminirana iz daljnjeg postupka.

U tijeku su trenutno prva “češljanja” poslovanja, a kako Poslovni dnevnik saznaje, tri su tvrtke izravno iskazale zanimanje, dok su ostale ponude predali odvjetnički uredi ili konzultanti, ne navodeći koja zastupaju. Tri prva kandidata dobro su znana hrvatskoj poslovnoj sceni, jer riječ je o tvrtkama koje su već iskusile postupke spašavanja ‘bolesnih’ hrvatskih tvrtki.

Prva je grupacija DIV Tomislava Debeljaka, specijalizirane u proizvodnji vijaka, koja je 2013. preuzela splitsko brodogradilište. Brodosplit je pod DIV-ovim upravljanjem opstalo i u uvjetima najlošijeg stanja kroz koje već godinama prolazi brodograđevni sektor na globalnoj razini, a posla ima i u uvjetima novog usporavanja s koronavirusom.

Drugi je zainteresirani za slavonskobrodskog industrijalca grupacija PPD, odnosno Energia naturalis Grupa, čiji je vlasnik Pavao Vujnovac. Ta je grupacija prije dvije godine u partnerstvu s Inom ušla u postupak restrukturiranja i preuzimanja kutinske Petrokemije, koja je, kao i Brodosplit, realizirana u aranžmanu s većinskim vlasnikom državom, pod nadzorom Europske komisije.

Treći gospodarstvenik koji je iskazao interes za Đuru Đaković je slovenska grupacija Iskra, čiji je vlasnik Dušan Šešok, nekadašnji ministar financija u slovenskoj vladi. Iskra je prije dvije godine uspješno preuzela u stečajnom postupku nekadašnje remontno brodogradilište u Šibeniku, koje je u međuvremenu uspjelo stati na noge.

Iz sve tri tvrtke Poslovnom dnevniku potvrdili su da su iskazali početni interes, te da u ovoj fazi o ovom projektu nemaju puno toga za reći, budući da su u tijeku postupci pripreme budućeg programa, te su tek pozvani na sudjelovanje u virtualnom dubinskom snimanju, u kojemu su više-manje na raspolaganju informacije o stanju u grupaciji koje su već javno dostupne.

Za bilo kakve daljnje korake i odluke ključni će biti podaci i dokumenti koji nisu trenutno dostupni za analizu, a presudno će biti i određivanje glavnih dioničara na skupštini dioničara koja se održava upravo danas.

Što su u slučaju Đure Đaković motivi i predmet interesa za pojedine od spomenutih “specijalista” za gospodarske bolesnike? Iako iz njihovih redova o tom nerado progovaraju, zainteresirani su prvenstveno za Specijalna vozila i povezivanje njegove proizvodnje uz svoje matično poslovanje.

PPD u svojoj grupaciji ima primjerice poslove transporta i željezničkog prijevoza, pa je zainteresiran za proizvodnju teretnih vagona, koje uz vojni program obuhvaća ta najveća tvrtka iz grupacije, a koja je ujedno u fokusu i DIV-a i Iskre.

PPD se, osim toga, nedavno u javnosti pojavljivao uz Đuru Đaković u sklopu projekta udruživanja u konzorcij velikih tvrtki s područja slavonskih županija oko ideje proizvodnje energije iz vodika, no to je projekt koji je još uvijek na dugom štapu.

Najotvoreniji za komunikaciju o svom interesu za Đuru Đaković u ovoj fazi je Dušan Šešok. Ne krije da bi za njega osobno slavonskobrodski “bolesnik” predstavljao veliki izazov.

Sinergija će se naći

“Situacija tamo je vrlo složena, ali i sva restrukturiranja su složena. Sigurno je da bi bila velika šteta da propadne jedna takva industrija, jer ako se izgube znanja koja tamo postoje i odu ljudi, teško je promišljati kako to ponovno podići”, kaže Šešok. Iskra u svom programu ima dio proizvodnje instrumenata za komunikaciju koji su namijenjeni za vojnu industriju, no sinergiju s Đurom Đakovićem zasigurno bi još i dodatno uspostavili.

“Ako se i čini na prvi pogled da je nema, uvijek se nađe neka sinergija”, dodaje Šešok, nasmiješivši se na upit kako bi se Đuro Đaković uklopio u njegovu grupaciju poznatu kao elektronički div još iz doba bivše države. To su ga, nastavlja, pitali i kada je odlučio kupiti brodogradilište u Šibeniku. “Imao sam brod i poznavao sam ljude u Šibeniku, a sada smo potpuno ušli u branšu i uživamo”, pripovijeda, više puta napominjući da je za njega klasična industrija predstavlja najveći izazov.

“Mi ne bježimo od klasične industrije. To nije prostor na kojemu ćete brzo zaraditi, tu se svaka kuna teško zaradi, no zanima me razvoj proizvodnje i to je za mene zadovoljstvo”, dodaje. Na upit znači li njegov interes da je zadovoljan poslovnim okruženjem u Hrvatskoj, Šešok ističe da on u Hrvatskoj nije samo zadovoljan, već prezadovoljan.

“U Hrvatskoj ima puno dobrih radnika, volje i želje za razvojem i zato ćemo i dalje razmatrati o širenju u Hrvatskoj”, ističe Šešok, a što se Đure Đaković tiče, smatra da je to interesantan i izazovan program, no shvatit će ako bude boljih kandidata od Iskre.

Pregovori s dioničarima

Kandidati koji sada snimaju Đuru Đaković bit će pozvani da do 15. rujna dostave svoje prve, neobvezujuće ponude, no preduvjet za sve daljnje korake za ulazak u Đuru Đaković jest da se dosadašnji gubici pokriju iz tekućeg kapitala, što podrazumijeva ozbiljno rezanje temeljnog kapitala.

Uprava u prijedlogu o kojem će se dioničari danas izjašnjavati predlaže da se provede pojednostavljeno smanjenje temeljnog kapitala spajanjem dionica s 203 milijuna na 2 milijuna kuna, međutim država sa svojim udjelom od 27,78 posto ne može poduzeti ništa bez da pridobije glasove najvećim malih dioničara, Nenada Bakića i Božidara Ivana Ivanovića.

Uoči skupštine stizale su vijesti da oni nisu skloni ovom rješenju, te se očekuje da uslijede pregovori o narednom rješenju kojim bi oni bili manje pogođeni. Gubitak malih dioničara neminovan je želi li se očuvati Đuru Đaković od stečaja.