Dr. Antun Vujić, jedan od SDP-ovih veterana, danas zastupnik u parlamentu, a u prošlom mandatu ministar kulture, među najvažnijim je ljudima u stranci za osmišljavanje i provođenje socijaldemokratskog programa.

Što pokazuje blamaža prilikom izbora novog ravnatelja HRT-a? Je li zakazao zakon iz Vašeg mandata, posebno u dijelu izbora Vijeća HRT-a? Je li se civilni sektor u tom slučaju pokazao doraslim zadaćama?
Nije zakazao Zakon, nego pojedinci koji nisu dorasli odgovornosti pred koju su zakonom postavljeni. Ne znam kojim bi se to postupkom moglo birati Vijeće HRT-a, a da to ne izazove i veće probleme. Imali smo porazna iskustva i s prethodnim zakonom gdje je Vijeće postavljano automatizmom volje civilnih udruga. Kako bilo da bilo, ovo je Vijeće dobro funkcioniralo i izvuklo HRT iz tadašnje krize. Nažalost, za donošenje ove velike odluke neki su se pokazali premalima. Ali oni nisu većina. Većina se ponašala odgovorno i slijedila potrebu biranja ravnatelja konsenzusom, u kojem smjeru vode i Zakon, i Statut, i Poslovnik, a i sama građanska pristojnost.

Kakav dojam ostavlja Vijeće koje čelnog čovjeka ne može izabrati bez nazočnosti zaštitara? Treba li takvo Vijeće raspustiti?
Nije riječ o Vijeću, nego o jednom nasilniku. Za ovakve skandale dovoljan je i jedan. Nema govora o raspuštanju Vijeća. To bi bila kapitulacija pred jednom smišljenom ucjenom. Valjda smo od toga ipak jači.

Kako vidite dva različita tumačenja Ministarstva kulture u dva dana, prvo da se v.d. bira dvotrećinskom, a potom, kada se pojavila opasnost da ga takvom većinom ne mogu izabrati, bira običnom većinom od šest glasova?
Prvo tumačenje bilo je ishitreno. Ako bi za vršitelja dužnosti ravnatelja trebalo jednako glasova kao i za ravnatelja, onda bi v.d. mogao odmah biti i ravnatelj, što je besmisleno. Uostalom, pravorijek može dati Sabor, odnosno, odgovarajući odbor.

Izbor prvog čovjeka najjačeg medija u državi konstantno prate sumnje u politički dogovor. Je li Vama poznato da su provođene konzultacije na političkoj razini, čiji je rezultat izbor Vanje Sutlića?
Političkog dogovora između opozicije i vlasti apsolutno nije bilo. Ono što je stvarno bilo, to je da je pravladalo odgovorno držanje i da nitko odgovoran na ovom rizičnom pitanju nije htio zatezati konopac. Izgleda da su neki iz tzv. civilnog društva upravo nesretni što na ovom pitanju između glavnih političkih faktora nije bilo krvi. Uostalom, što da je i bilo dogovora? Zar su dogovori nepoželjni, a komploti i destrukcija poželjni!

Da ste član Vijeća, koji bi od 11 kandidata i zašto dobio Vašu potporu?
Ne mogu reći tko bi dobio u prvom krugu glasanja, ali mogu reći da bih u drugom krugu sigurno glasao za onog tko ima najviše izgleda. Tako su reagirali i neki u Vijeću, i to držim poštenim. Sada, kada je Sutlić dobio i većinsku potporu Vijeća, pa i jednoglasnu preporuku ravnateljstva HRT-a, mislim da bi u najmanju ruku bilo korektno pružiti mu podršku i u kući i izvan kuće.

Je li pogrešna odluka o slanju Mirka Galića na diplomatsku dužnost usred mandata na Prisavlju, i to u izbornoj godini? Tko je na njoj inzistirao?
Ta odluka nije bila sretna. U SDP-u smo se javno protivili, i Račan i ja. Koliko znam, Predsjednik je u dobroj namjeri izišao u susret Galiću koji je to želio.

Je li fama i špekulacija da je Račan kao nasljednika u stranci i eventualno na čelu buduće Vlade odredio Ljubu Jurčića ili nekakav dogovor i odluka o tome ipak postoje?
U stranci poslove predsjednika obavlja njegova zamjenica i nikome ne pada na pamet da govori o nekom nasljedniku, niti se tu ima što naslijediti, niti ima takve potrebe. Što se Jurčića tiče, on je sigurno jedan od najrelevantnijih kandidata za premijera.

Savjeti stručnjaka

Zašto je usavršavanje engleskih komunikacijskih vještina ključno za poslovni uspjeh

Branka Hitner

Priča o uspjehu kroz ulaganje u inovacije i održivost: Kako je CARTA d.o.o. postala tržišni lider

Čini se da Jurčić zbog svog nestranačkog statusa i manjka atributa političara i lidera u SDP-u ima više protivnika nego pobornika.
Nismo došli do faze protivnika, a nadam se da nećemo ni doći. Kada dođe do takvog ili drukčijeg imenovanja, to će svakako biti odluka koja će proisteći iz rasprava stranačkih tijela, i sigurno je da će u tome sudjelovati i Račan.

Umjesto napetosti koje su se najavljivale na relaciji Antunović – Bandić, tenzije čini se rastu na relaciji Antunović – Jurčić. Tko Vam je od njih dvoje prihvatljiviji da povede stranku, možda i Vladu, u idućem razdoblju?
Ako budem o tome govorio, onda ću to najprije reći u stranci. Mogu samo načelno reći da, po meni, nije nužno da to bude ista osoba.

Tko u SDP-u, osim Jurčića “ima sve potencijale za premijera” kako ste nedavno izjavili? Antunović? Netko treći?
I bez treće može biti sreće.

Poznato je Vaše zagovaranje ekonomskog nacionalizma, po uzoru na latinskoamerički. Koliko taj model korespondira s gospodarskom strategijom dr. Jurčića?
Zagovaram očuvanje nacionalnih ekonomskih interesa, ne znam je li to baš neki ekonomski nacionalizam. Pogotovo mi nije uzor Latinska Amerika. I tamo je, doduše, kapitalizam nastao pljačkom, ali pljačkom sa stvaranjem kakvih-takvih novih dobara, a kod nas je nastao pljačkom već stvorenih dobara. Mi smo posebni – postkomunistički kapitalisti. Jurčićev model konačno u to unosi i dosta socijalnog obzira, i mnogo komplementarnog razvitka, i očuvanja vlastitih resursa. Tu strategiju snažno podržavam. U njoj ima i nadahnuća, a to nam je potrebno.

Kao jedan od najvažnijih ljudi u SDP-u za programska pitanja, kako komentirate ocjenu da ste izdali socijaldemokraciju i radnike?
Tu ocjenu ne prihvaćam. Ali ću prihvatiti sljedeće, naime, da su socijaldemokracije u postkomunističkim zemljama, u svom dolasku na vlast nakon potpunog sloma socijalne solidarnosti, stvarno morale ispunjavati i neke neoliberalističke programe. To više nije potrebno. Sada je, nasuprot profitima globalizacije, potrebno očuvati i razviti nacionalnu ekonomiju, i kroz nju i vlastite razvojne i socijalne interese. Ni Europa nije jedna i jedinstvena, i tamo su rasprave o socijalnim politikama i nacionalnim komponentama državnih politika i te kako prisutne i izražavaju različita stajališta. I tamo ima socijaldemokrata. Stvar je u tome da su nama europski socijaldemokrati partneri, a našim postkomunističkim kapitalistima i onima koji to tek žele postati njima su njihovi partneri – ortaci.

Na prošloj ste izbornoj konvenciji postavili 33 posto kao cilj na ovim izborima. Iz čega crpite uvjerenje u pobjedu? Nedavno se na izborima u Brodu niste baš proslavili.
Slavonski Brod netipičan je lokalni slučaj. Država je nešto drugo. Ugled SDP-a će rasti s približavanjem odgovornosti odluke o izboru. Po ozbiljnosti programa i uvjerljivosti stranačkog ponašanja i po ekipiranosti za provedbu programa – SDP nema alternativu.

Koga vidite kao postizborne partnere, HNS, HSS – HSLS, možda HSP?
Svakako tim redoslijedom i ne baš do kraja, ali nisam siguran što znači ona crtica između HSS i HSLS.

Mediji ni lijevi ni desni

U HDZ-u se žale da SDP kontrolira HTV te da je, uostalom, većina medija ljevičarski usmjerena?
Ovo prvo je čista glupost koju šire oni koji, ako sami nešto ne kontroliraju, onda misle da to kontrolira netko drugi. Mi smo i donijeli zakon koji sprječava stranačku kontrolu – radi njih i radi nas. Što se tiče navodnog ljevičarskog usmjerenja medija, volio bih da je to tako, ako bi to proizlazilo iz prirode kritičkog duha novinarstva. Inače, većina medija nije usmjerena ni ljevičarski ni desničarski, nego vlasnički i oglašivački.

SDP uzvraća da su Hina i Vjesnik pod HDZ-ovom kontrolom.
Vjesnik svakako – do te mjere da je postao smiješan. Istinski žalim što to moram reći. Što se Hine tiče, HDZ se pokazao kao stranka koja samovoljno kroji i prekraja regulatorno tijelo, u oba slučaja sastavljeno mimo zakonskih kriterija. Tko u to ne vjeruje, neka samo usporedi sastave vijeća iz onog našeg i ovog njihova mandata.