Nakon rekordnih 532,2 milijuna eura lani, Hrvatska narodna banka isplatit će domaćim kreditorima oko 500 milijuna eura ove godine na deponirane viškove likvidnosti, procjenjuje guverner Boris Vujčić.

Vjetar u leđa dobiti koja je u tri ovogodišnja kvartala dosegla rekordnih 1,2 milijarde eura, uz skok profitabilnosti na 17,6 posto, izgledno se nastavlja. Ostvari li se očekivana dinamika monetarnog labavljenja, HNB bi im u tri godine mogao isplatiti 1,5 milijardu eura.

Kristalna kugla
Nuspojava borbe protiv inflacije višim stopama (koje su do lipnja 2024. bile 4 posto, potom do kraja godine spustile na 3 posto), od kojih na depozite u središnjoj banci, može se primijetiti, ne profitiraju samo banke već i državni proračun, kost je u grlu mnogima u vrijeme povišene inflacije i udara na standard. Slično je i u ostatku eurozone; Europska središnja banka isplatila je 2023. godine 7,2 milijarde eura, a kada za mjesec dana budu objavljene brojke za prošlu godinu, iznos će izgledno biti i veći.

Pitanje druge strane te medalje, je li prošlo najgore kada je riječ o inflaciji, i dalje ostaje slično gledanju u kristalnu kuglu. Preliminarni podaci za prosinac otkrili su novo ubrzanje na godišnjoj razini. Indeks potrošačkih cijena u Hrvatskoj popeo se na 3,4%, a harmonizirani indeks koji omogućuje usporedbe s ostatkom eurozone, na 4,5%. Pritom su cijene opet ubacile u višu brzinu u odnosu na europodručje gdje je inflacija bila 2,4%.

“Inflacija u Hrvatskoj od 2021. bila je niža od svih centralnoeuropskih zemalja, osim Slovenije. Tekuća inflacija, godišnja stopa u prosincu je sad relativno visoka, ali ako ekonomija raste 3,6%, ako je dodano 54 tisuća radnih mjesta i realne su plaće rasle više od 10%, a masa plaća više od 15%, to nije ništa neočekivano”, rekao je guverner novinarima na marginama The Central & Eastern European Foruma u Beču. Prema podacima državnih statističara, kumulativna inflacija u Hrvatskoj u četiri godine dosegnula je 28%.

ECB očekuje da će ove godine postići cilj – prosječnu inflaciju u eurozoni oko dva posto, kaže Vujčić. No, viša inflacija u Hrvatskoj iznad prosjeka 20 zemalja eura – je realnost. Koliko, nitko ne može reći.

“U Hrvatskoj, ostane li situacija kao i do sada uz bitno više stope rasta nego eurozoni, puno zategnutije tržište rada u smislu dodavanja novih radnih mjesta uz imigraciju, moguće je da će stopa inflacije biti nešto viša, ali ne znatno”, kaže.

Između ECB-a i Feda
S padom referentnih stopa, depozitna stopa je od prosinca na 3 posto, na horizontu je snižavanje cijene kreditiranja, za korporativni sektor i građane.

Naplata potraživanja

Dugoročno održivo poslovanje podrazumijeva i učinkovitu naplatu: Kako tvrtke mogu osigurati bolju likvidnost

Održiva ulaganja

Uloga razvojnih banaka u borbi protiv klimatskih promjena – prilika za poduzetnike!

“Prvenstveno očekujem nastavak pada trenda kamatnih stopa. Kreditna aktivnost poduzeća nije loša u odnosu na eurozonu, imamo zdravu aktivnost i očekujemo da će potražnja ostati na razinama kao do sada”, kaže.

S novom administracijom u Bijeloj kući i prijetnje carinama te robusnu američku ekonomiju, u raspravama u Beču moglo se čuti i pitanje koliko prostora ima ECB za održavanje niskih stopa ako Fed prikoči svoje labavljenje. Odnosno, koliko je dugo održiv kamatni raskorak s obje strane Atlantika prije nego počne odljev kapitala iz Europe, pritisak na slabljenje eura i novi val inflatornih pritisaka na Starom kontinentu?

“Ne postoji prag raspona kamatnih stopa, ako se jaz više otvara, imamo priljev kapitala prema višim kamatnim stopama i pritisak na tečaj. On je dosad bio ograničen, ako se nastavi produbljivati razlika između operativnih kamatnih stopa ECB-a i Feda, taj bi se pritisak mogao nastaviti.

Do kuda, to ne ovisi samo o kamatnim stopama, veći trgovinskoj politici SAD-a. Hoće li biti carina, kolike će one biti, na koga će se primjenjivati…? To je sada teško predviđati. Uvijek postoji mogućnost novog šoka na strani ponude, ako počne trgovinski rat i inflacija će ponovno porasti”, sumirao je bojazni jedan sudionik foruma.