U Bruxellesu se danas očekuje predstavljanje jesenskih ekonomskih prognoza Europske komisije, a izgledima rasta i pogoršanja vanjskog okruženja u 2020. jučer se iz domaće perspektive ponešto čulo i na godišnjem skupu Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji. Pita li se hrvatsku središnju banku o prijetnjama nove recesije, u iduće dvije godine očekuje se samo smanjenje rasta BDP-a, a ne i recesija.

Guverner Boris Vujčić pritom je pojasnio kako to ne znači da recesije neće biti: “Definitivno će je jednog dana biti, ali kada, to je druga stvar. Ipak, u iduće dvije godine je ne očekujemo”.

Trenutna projekcija

Trenutna projekcija je, kaže, da će eurozona u 2020. vjerojatno rasti nešto ispod jedan posto, dok bi u Hrvatskoj BDP bi mogao rasti oko 2,5 posto. Na takvoj gospodarskoj dinamici u Vladi su radili i proračun koji su uputili u Sabor. Kao glavne prijetnje za ekonomski rast u EU već neko vrijeme se u pravilu navode trgovinski rat, i to ponajprije na razini SAD-a i Kine. Guverner usto podsjeća kako su najavljene i moguće sankcije odnosno carine koje bi SAD mogle uvesti prema Europi, prvenstveno automobilskoj industriji. “Dođe li do toga te daljnjeg zatezanja tih trgovinskih tenzija, to će nesumnjivo loše utjecati na rast, a neke zemlje EU i gurnuti u recesiji. No, i uz takvu prognozu, mi očekujemo samo usporavanje rasta BDP-a, a ne i recesiju”, smatra Vujčić.

Sve u svemu, stvari u okruženju odvijaju se u suprotnom smjeru od postizanja stope rasta BDP-a koju predsjednica države Kolinda Grabar Kitarović smatra potrebnom da bi hrvatski građani to konkretnije osjetili i na standardu. Naime, kao i za lanjskog govora na opatijskoj konferenciji HDE-a, rekla je kako je za to potreban rast BDP-a od zasad neuhvatljivih pet posto.

Promatrači koji se sjećaju i prijašnjih opatijskih istupa predsjednice, kad je bila znatno kritičnija prema Vladi (npr. 2017.), ovogodišnji miks priznanja i razmjerno blage kritike Vlade tumače, dakako, izborima. Podjednako razumljivo je i što je oštrije kritike adresirala na konkurenta u predsjedničkoj utrci, Zorana Milanovića za čije Vlade je prije pet godina postala predsjednicom. “Hrvatska je bila zahvaćena dubokom gospodarskom krizom, zapuštena i pasivna; na svim područjima trebalo je potaknuti promjene”, rekla je napominjući kako je tijekom mandata ustrajno tražila provedbu reformi radi olakšanja poslovanja privatnom sektoru i otvaranja radnih mjesta.

Marić ne može sve

U tome smo, kaže, djelomično uspjeli, i to zahvaljujući prije svega poreznoj reformi. Međutim, “Ministarstvo financija ne može sve”, istaknula je predsjednica kao kritiku nekim drugim dijelovima državne strukture koja ne može dati prave rezultate ako jedan vesla, a drugi ne.

“Sada rastemo, ali smo i dalje preosjetljivi na vanjske nestabilnosti, a taj će se rast usporavati na dva posto jer temelje za snažniji rast još nismo postavili. Neki dijelovi države još drastično zaostaju. Uza sve, zemlje s kojima se uspoređujemo rastu brže od nas”, poručila je.

Među već uobičajenim “općim mjestima” boljki hrvatske ekonomije koje se obično apostrofiraju na ekonomskim skupovima, Grabar Kitarović istaknula je promjene i poboljšanja važna za nova ulaganja: “Neizvjesnost propisa i zaostalost predmeta na sudovima postali su preveliki uteg razvoju. Investitorima treba zajamčiti pravnu sigurnost ulaganja.